Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Od Huzejfe, radijallahu 'anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nemojte govoriti: 'Šta Allah hoće i taj i taj.' Recite umjesto toga: 'Šta Allah hoće, a zatim taj i taj.'"
رواه أبو داود والنسائي في الكبرى وأحمد
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zabranio da muslliman govori: "Šta Allah hoće i šta hoće taj i taj", ili da kaže: "Šta Allah hoće i taj i taj." Allahovo htijenje je apsolutno i niko od stvorenja nema učešća u njemu. Kada se, u ovom kontekstu, upotrijebi veznik "i", to nas upućuje da je htijenje nekog stvorenja na istom nivou kao htijenje Uzvišenog. Ispravno i dozvoljeno je da se kaže: "Šta Allah hoće, a zatim taj i taj." Dakle, htijenje stvorenja ćemo postaviti na sekundarnu poziciju budući da primarna pripada samo Uzvišenom.
Prenosi se od Ibn Mes'uda da je kazao: "Da se lažno zakunem Allahom draže mi je nego da se zakunem nekim drugim mimo Njega istinito."
Hadis bilježi Ibn Ebi Šejbe - Hadis bilježi Abdurrezzak
Ibn Mes'ud, radijallahu 'anhu, kazivao je: Kada bi se desilo da se zakunem Allahom na laž, bilo bi mi draže nego da se zakunem nečim mimo Njega na istinu. Dao je prednost lažnoj zakletvi Allahom nad istinitom nečim drugim jer u tom slučaju ispoljava se Allahova jednoća što je dobro djelo i ispoljava se laž, što je loše djelo, dok se zakletvom nečim drugim ispoljava širk kao loše djelo i istina kao dobro djelo. Dobro djelo ispoljavanja Allahove jednoće bolje je od dobrog djela iskrenosti, dok je loše djelo laži manje od širka.
Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu 'anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a. v.s, rekao: "Vi ćete, uistinu, slijediti puteve onih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, tako da kad bi oni ušli u gušterovu rupu, i vi biste u nju ušli." Prisutni upitaše: "Allahov Poslaniče, jesu li to židovi i kršćani?" "A ko drugi?", odgovorio je.
متفق عليه
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nagovijestio je šta će se desiti kod nekih njegovih sljedbenika u smislu da će slijediti jevreje i kršćane u njihovim vjerovanjima, običajima, načinu života i vjerskoj praksi, tako detaljno, pedalj po pedalj, pa kada bi oni ušli u gušterovu rupu i ovi bi to učinili.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Ko poziva u dobro imat će nagradu onih koji ga čine, a to njihovu nagradu neće umanjiti, a ko poziva u zlo ponijet će grijeh onih koji ga čine, a to njihove grijehe neće umanjiti."
رواه مسلم
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam skreće pažnju da onaj ko nekoga uputi i podstakne na dobro, rječju ili djelima, imat će nagradu onih koji ga budu slijedili u tome. Uz to, njima se nagrada nimalo neće umanjiti zbog toga. S druge strane, ko bude drugog navratio na zlo, rječju ili djelom, imat će grijeh onih koji ga u tome budu poslušali. Također, ni njima se neće umanjiti grijeh zbog toga.
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijalahu 'anhuma, da je vidio čovjeka kako se uzrujao pošto je čuo hadis od Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, o svojstvima, negirajući to. Potom je Allahov Poslanik rekao: "Šta je ovima pa prave razliku između jasnih i manje jasnih šerijatskih tekstova? Kad čuju jasne ajete, smireni su, a kad čuju manje jasne ajete, ponašaju se nerazumno i nastradaju zbog toga."
Hadis bilježi Ibn Ebi-Asim - Hadis bilježi Abdurrezzak
Ibn Abbas kritikuje neke od ljudi koji su prisustvovali njegovim predavanjima, a koji su negodovali kada bi čuli neke hadise koji govore o Allahovim svojstvima, jer nisu ispoljili potpuno vjerovanje u ono što je ispravno prenešeno od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem. Pa kada su na osnovu Kur'anskih ajeta spoznali njegovo značenje koje je sušta istina u koju vjernik nema nikakve sumnje, neki od njih su to drugačije protumačili od onoga kako je Allah objavio, pa su zbog toga propali.
Od Abdullaha ibn Mes'uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Sujevjerje je širk, sujevjerje je širk, sujevjerje je širk", tri puta. Zatim je kazao: "Svakoga od nas to zadesi, ali Allah to odagnava od čovjeka putem oslanjanja na Njega."
رواه أبو داود والترمذي وابن ماجه وأحمد
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas je upozorio na sujevjerje uopćeno, bilo to nešto što se čuje ili vidi, ili utvrdi putem brojeva, dana, životinja i tome slično - sve je to zabranjeno. Sujevjerje (ar. tijere) dolazi od riječi tajr što znači ptica. Iako sujevjerje obuhvata i druge predmete i stvari zbog kojih je neko sujevjeran, arapski izraz potiče od riječi ptica jer je kod predislamskih Arapa bilo prošireno sujevjerje koje se zasnivalo na pticama. Naime, Arap bi pustio pticu da poleti kada bi htio prionuti na neki zadatak, putovanje, trgovinu i tako dalje. Ukoliko bi ptica poletjela udesno, čovjek bi to smatrao dobrim znakom i krenuo bi da izvrši zadani cilj. No, ako bi poletjela ulijevo, suzdržao bi se od onoga što je namjeravao. U ovom hadisu, Poslanik je okarakterizirao sujevjerje kao širk s obzirom da niko ne može obezbijediti dobro, niti otkloniti zlo izuzev Allaha. Ibn Mes'ud se nadovezao kazavši da se svakom muslimanu može desiti da osjeti sujevjerje. No, dužan je da se tome odupre oslanjanjem na Allaha i činjenjem onoga što je u njegovoj moći.
Od Abdullaha ibn eš-Šihhira, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: "Bijah u delegaciji plemena Benu Amir koja je išla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Rekli smo mu: 'Ti si naš gospodar!', a on kaza: 'Gospodar je Allah Uzvišeni.' Rekosmo: 'Ti si najvrijedniji i najmoćniji među nama.' On reče: 'Recite kako ste kazali ili djelimično od toga, ali neka vas ne zavodi šejtan.'"
رواه أبو داود وأحمد
Skupina ljudi došla je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Kada su došli, iskazali su mu pohvalu riječima kojima Allahov Poslanik nije bio zadovoljan. Naime, rekli su mu: "Ti si naš gospodar", a Poslanik im uzvrati: "Samo je Allah Gospodar." Samo Njemu pripada potpuno gospodarstvo nad stvorenjima, Njegovim robovima. Potom su dodali: "Ti si najvrijedniji među nama i najmoćniji." Dakle, ti imaš najviše počasti, najveću važnost i najviše daruješ od svih nas. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih je zatim uputio da koriste način komunikacije koji je kod njih uobičajen, te da u njoj ne prelaze granicu kako ih šejtan ne bi naveo na pretjerivanje koje čovjeka strovaljuje u širk i ono što do njega vodi.
Enes b. Malik, radijallahu 'anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao da će (na Sudnjem danu) pasti na sedždu svome Gospodaru i zahvaliti Mu se (neće prvo početi sa zauzimanjem), a zatim će mu se kazati: "Podigni glavu, govori, tvoj govor će biti saslušan, traži, dobićeš i zauzimaj se, zauzimanje tvoje biće prihvaćeno."
Muttefekun alejh
Na Sudnjem danu će doći Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, Allahu pasti na sedždu i doviti. Zatim će mu Allah Uzvišeni dozvoliti da se zauzima najvećim Zauzimanjem, i njegov Gospodar će mu reći: "Traži, dobićeš i zauzimaj se, zauzimanje tvoje biće prihvaćeno", odnosno tvoja molba i tvoje zauzimanje će biti prihvaćeno.
Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, se prenosi da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jašući devu ujutro na dan Bajrama, za vrijeme obavljanja hadža rekao: "Sakupi mi kamenčiće!" Ibn Abbas mu je sakupio sedam i predao mu ih, pa ih je Poslanik treskao u ruci i govorio: "Ovakve kamenčiće bacajte." Nakon toga je kazao: "Ljudi, čuvajte se pretjerivanja u vjeri. Zaista je one prije vas uništilo pretjerivanje u vjeri."
رواه ابن ماجه والنسائي وأحمد
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, nam kazuje da je bio sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, ujutro na dan Bajrama kada je trebalo gađati Džemretul-akabe na oprosnom hadžu. Poslanik mu je naredio da mu dobavi kamenčiće, pa mu je dobavio sedam koji su bili veličine boba graha ili lješnjaka. Poslanik ih je uzeo pa ih je zatreskao u ruci, a potom je kazao: "Ovakve kamenčiće bacajte." Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zatim upozorio na prelaženje granica i pretjerivanje u vjeri. Upravo je to uništilo prijašnje narode.
