





























Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Ittaama e Aa'isa yo Alla wele mbo(yo alla yardo he makko): Gorko gooto jooɗiima( joodike) e yeesa Annabi yo jam e kisal won e mum o wii: Aan Nelaaɗo, mbeɗa jogii maccuɓe ɗiɗa hoɓe penana mi hoɓe njamfoo mi hoɓe ngoopa mi, mi ƴattooɓe mi fiya ɓe, hono mbaddat mi e maɓɓe? O maaki:(owi) ina haasbe koɓe njamfi ma ko ɓe ngoop ma e koɓe penan ma ko e ko leɓtuɗaa ɓe ko; si ɗuum fotondirii alah ko fawi ma alah ko fawii ɓe, si ko leɓtuɗaaɓe ko ɓurii famɗude ɗuum wona ɓural wonande ma, si tawii ko leɓtuɗaa ɓe ko ɓuri heewde, njoɓteɗa ko ɓurti ko" o wii: gorko o deestii woni e woyde hombo eewnoo, Nelaaɗo Alla maaki:Mate a janngaani deftere Alla nde:" O fawa peesirɗe nuunɗal wonande ñande darnga hay fittaandu tooñetaake hay huunde", gorko o wii: mi woondarii Alla Aan Nelaaɗo Alla, alah fof ko mbaaw mi heɓande ɓe e am ko ɓuri de min ceerata, mbeɗa seedo ɓe ndimɗii kamɓe fof.
At-TirmidhiGorko gooto arii e Annabi yo jam e kisal won e makko hombo wullitoo e ko mac- cuɓe makko mbaɗata ko, hoɓe penana mbo e kabaaru, hoɓe njamfoo mbo, hoɓe puunta mbo e gollondiral, hoɓe ngoopa mbo si o yamarii ɓe, hombo ƴattooɓe o lappa ɓe ngam neede ɓe, o naaɓnii hono alhaali mum wayata ñande darng? O maaki: Ina haasbe koɓe njamfi ma ko e ko ɓe ngoop ma ko e ko ɓe penanta ma ko haasbe kadi ko leɓtuɗaa ɓe ko, si ɗuum fotandirii e koɓe mbaɗi ko hay huunde fawaaki ma, hay huunde kadi fawaaki ɓe, si wonii ko leɓtataaɓe ko ɓuri famɗude e bakkatuuji maɓɓe hee, ɗuum wona ɓural e ɓeydaari baraaje wonande ma, si tawii ko leɓte ma ɗe ɓuri heewde e bakkatuuji maɓɓe ɗi, nannge e ma ko ɓurti ko ɓe tottee, gorko o deestii woni e woyde daande dow, Nelaaɗo maaki: mbela a janngatah deftere Alla:" Min pawa peesirɗe nuunɗal ñande darnga fittaandu tooñrtaake hay huunde, hay si ɗum foti ko e gabbel khardal min ngaddat ngel min njonii haasbooɓe"Al Anbiya:47- hay gooto tooñetaake hay ndiga ñande darnga, peesirɗe ɗe peesete e nuunɗal, gorko o wii: Mi woondirii Alla Aan Nelaaɗo Alla,alah fof ko ko keɓat mi ko ɓuri moƴƴude e am e am ko ɓuri nde min ceertata, mbeɗa seednu ma kamɓe fof mi rimɗani ɓe ngam Alla, sabu hulde haasbeede e leɓteede.
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele wonde(yo alla yardo he makko): Nelaaɗo yo jam e kisal ngo e makko : " darnga darataaka haa (faa)naange fuɗira mutirgel (janirgal)mannge, si nge fuɗii yimɓe ɓe nji'i nge kamɓe fof ɓe ngooŋɗina, ndeen woni nde:(iimaan nafatah fittaandu si wonah gooɗingol ngol o gooŋɗinno ko adi, wollo o faggi moƴƴere e gooŋɗingol makko he moƴƴere)-An'aam 158- ma darnga dara tawa worɓe ɗiɗo ina mberti comci maɓɓe hakku nde maɓɓe tawaɓe coodratah ɗi ɓe cowatah ɗi, pellet ma darnga dara tawa gorko ina firlati e kosam ngeloba mum njarla tawa o yaratah ɗam, ma darnga dara tawa neɗɗo ina feewna weendu mum tawa o yaratah heen, ma darnga dara tawa gooto e mon ina ɓami lonngere faade e hunduko mum tawa o meeɗataaa nde".
Al-Bukhari and MuslimNelaaɗo yo jam e kisal woni e makko ina habra wonde ina e maandeeji ñalnde mawnde nde nde naange fuɗirta hirnaange gaa e funnaange, nde yimɓe ɓe nji'i nge kamɓe fof ɓe ngooŋɗina. e oon tumo nafatah keefeero gooŋɗingol makko, golle moƴƴe e tuubde ñande heen nafath. Refti Nelaaɗo habri darnga juhat; haa ngo daroto tawa yimɓe ina e mbaadiiji e fiyqkuuji nguurndam maɓɓe; Darnga daro tawa jeeyoowo e coodoowo homɓe mberti comci maɓɓe hakkunde maɓɓe tawa ɓe coodratah, ɓe cowataa ɗi, Darnga daro tawa gorko ina jaggi kosam ngeloobo mum kono o yaratah ɗam, Darnga daro tawa gorko ina feewna weendu mum hombo ɓakkina ndu tawa o yaratah e hendu, Darnga daro tawa gorko ina ɓamti lonngere makko faade e hunduko makko tawa o ñaamataa nde.
Ittaama e Abu Sa'iid Al Khadri yo Alla wele mbo o wii(yo alla yardo he makko): Nelaaɗo e jam e kisal won e mum wii: " Ma maayde adde honde wa'i e njawdi toddiri, noddoowo nodda: eey yimɓe aljanna, ɓe ɗoɗo ɓe ndaara, o wi'a: mbela o hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a eey, ɗum ko maayde, kamɓe fof ɓe nji'inonde, refti o nodda: eey yimɓe yiite, ɓe ɗoɗo ɓe ndaara, o wi'a: mbela hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a eey, ɗum ko maayde, kamɓe fof ɓe ni'iinonde, nde hirse, noddoowo nodda: eey yimɓe aljaana, caasal, maayde alah, eey yimɓe yiite hanti ko caasal, maayde alah, refti o jannga:- jeertinɓe ñande mette ɓernde saanga nde huunde nde ñaawa taw hoɓe e welsindaare- Maryama 39- ɓe ɓe ngoni ko e welsindaare yimɓe aduna- ɓeen ɓe ɓe gooŋɗinaani- simoore mariyama: aaya 39-".
Al-Bukhari and MuslimAnnabi yo jam e kisal ngon e makko ina ɓanngina wonde ma maayde adde ñande darnga e mbaadi njawdi mbaɗndi todde daneeje e ɓaleeje, Yimɓe aljanna nodde, ɓe ɗoɗoo ɓe ɓamta ko'e maɓɓe ɓe ƴeewa, ɓe mbi'e: mbela hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a: eey, ɗuɗm ko maayde, kamɓe fof ɓe nji'ii nde ɓe nganndii nde, refti noddoowo nodda: yimɓe yiite, ɓe ɗoɗoo ɓe ndaara ɓamta ko'e maɓɓe ɓe ndaara, o wi'a: mbela hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a: eey, ɗum ko maayde, kamɓe fof ɓe nji'ii nne; Nde hirse, refti noddoowo nodda: yimɓe aljaana hanti ko keddagol duumingol maayde alah, yimɓe yiite hanti ko duumingol haa pooma maayde alah. Ngam ɗuum wona ɓeydaari e neema gooŋɗinɓe, e mette leɓte heefereeɓe. Refti Annabi janngi: - jeertinɓe ñande mette ɓernde saanga nde huunde nde ñaawa tawi hoɓe e welsindaare ɓeen ɓe ngooŋɗintah" Ñande darnga yimɓe aljanna e yimɓe yiite ceernde, gooto e maɓɓe fof naata ɗo o waɗtinta ɗo haa pooma, Bonnuɗo ɓernde mum mett o mimsa sabu ko o moƴƴinaani ko, daɓɓaniiɗo ɓeydantaake moƴƴere.
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo(yo alla yardo he makko): Yimɓe jom en defte hoɓe njanngatno Tawraata e ɗemngal Ebriyankooɓe, ɓe pirdande ɗeɓngal Arab wonande yimɓe Islaam, Nelaaɗo Alla maaki:" wotee ngooŋɗinee jom en defte wotee penneeɓe, mbi'ee:" min ngooŋɗanii Alla e ko tellina ko e amen" Al Baqara: aaya 136".
Al-BukhariAnnabi yo jam e kisal won e makko reen- tanii hoomtaraade ko yimɓe jom en defte kabrata ko. Yahuud en ina njanngiratno Tawreet e ɗeɓngal Ebri, ngaal woni ɗeɓngal yahuud, ɓe pirda nde ɗeɓngal arab. Nelaaɗo maaki(wi): wotee ngooŋɗinee yimɓe defte wotee penneeɓe, ɗum noon ko yo taw gooŋɗude huunde wollo wonde nde fenaande anndaaaka; sabu Alla Toowɗo O yamarii en nde ngooŋɗinten ko tellinaa ko e men e Quraana, e ko tellii ko e faade e maɓɓe e deftere, kono tan en mbaawatah anndude ko selli e ɗeen defte e ko ñawi heen; sabu araani e sariya men ko hollirta ko fenaa e heɗe e ko selli e heɗe, ndartaɗen, en ngooŋɗintaa ɓe; ngam mbaasen renndude e maɓɓe koɓe mbayli ko heen, en pennaatah ɓe kadi sabu hoɗum waawi wonde ko selli, si wa'i noon njedden ko njamiraɗen yo en ngooŋɗin, Annabi yo jam e kisal ngon e makko yamiri nde mbi'aten: " min ngooŋɗanii Alla e ko tellinaa e amen e ko tellinaa e Ibraahiima e Ismaa'iil e Ishaaqa e Yaaquuba e Asbaaɗi e ko Muusa e Isa totta e ko Annabaaɓe totta ummaade e Joom maɓɓe min ceerndatah hakkunde gooto e maɓɓe minen ko min jebbiliniiɓe mbo". Al Baqara aaya: 136.
Ittaama e Ɓiy Abbaas yo Alla wele ɓe ( yo alla yardo he mabbe)o wii: Annabi anndaano keerol simoore (sorawol)haa tellii(jippe) e makko " bismillaahi arrahmaani arrahiimi",
Abu DawoodƁiy Abbaas ina hollira(no wangina) wonde cimooje ( soraji)Quraana tedduɗo o ina tellatono e Annabi yo jam e kisal won e makko tawa o anndataana keerol majje(sorawol) e ɗoɗe ngasiri, haa tellii" bismillaahi arrah- maani arrahiimi" o annda simoore adiinde nde gasii, e wonde ɗum ko fuɗɗorde simoore(sorawol kesol) hesre.
Ittaama e Abdullaahi Ɓiy Amru yo weluyo Alla won e makko o wii(yo alla yardo he mabbe): Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko maaki(owi): " jom Quraana ina wi'e: janngu ɓamta, taro hono tarortonoɗa e aduna, daraja ma tolnii ko e aaya cakkitiɗa janngude o"
Abu DawoodAnnabi habrii wonde ina wi'ee janngoowo Quraana, gollori mbo, ñiiɓi e janngude mbo e reende mbo si o naati aljanna: janngu Quraana, ɓamtoroɗa ɗuum darajaaji ka aljanna, janngir no njanngi- ratnaɗa nih ka aduna wondude e seese e deeƴre; daraja ma tolnii ko e aaya mbo cakkitiɗa janngude o.
Ittaama e Abu Abdurahmaan Assulami yo Alla yurmo mbo(yo alla hinomo) o wii: Yeewtanii amen oon jannginatnooɗo amen e Sahabaaɓe Annabi yo o his kamɓe ɓe njanngintone Quraana ummaade e nelaaɗo aayaaje sappo, ɓe ƴettataana goɗɗe si wonah ɓe nganndu ko woni e ɗeen aayeeje e gannadal e gollirde ngal, ɓe mbii. min ngnndi ganndal e gollal.
AhmadSahabaaɓe hoɓe njanngatno e Nelaaɗo aayeeje sappo Quraana ɓe njawtataaɗe haa ɓe njannga ganndal gonngal e ɗeen aayaaje ɓe ngolliraɗe.
Ittaama e Ubayyi Ɓiy Ka'abin yo Alla wele mbo(yo allayardo he makko) o wii: Nelaaɗo yo jam e kisal won e mum maaki: " Aan Abu Munjir mbela haɗa anndi aaya Quraana ɓurɗo teddude e ma?" o wii: Alla e Nelaaɗo mum ɓuri anndude, O maakim" Aan Abu Munjir, mbela haɗa anndi hombo aaya e deftere Alla he ɓuri teddude?" o wii: mbii:- Allaahu laa ilaaha illaa huwa Al hayyu Al qayyuumu- Al Baqara 255-, o wii: O lappi e ɓernde am, o wii:" yo Alla malnuma ganndal, Abu Munjir".
MuslimAnnabi naaɓniima Ubayyu Ɓiy Kaab hombo aaya ɓuri teddude e deftere Alla he, o denngi denngini e jaabagol, refti o wii: ko oon woni Aayatal Al Kursiyyi:- Allaahu laa ilaaha illa huwa Al hayyu Al qayyuum- Annabi semmbini ɗum, o lappi e ɓernde makko joopaade heewde nde ganndal e ñeeñal, O ñaaganii mbo nde malete e ngal ganndal e nde o newnantee.
Ittaama e Aa'isa yo Alla wele mbo(yo alla yardo he makko): Annabi yo jam e kisal won e mum si O lelinooma e leeso makko kala jemmo o renndina newe makko, refti O wutta e majje O jannga e majje:' Qul huwa Allaahu Ahad', e 'Qul a Uuuju bi rabbil falaqi' e ' Qul a uuju bi rabbinnaasi', refti O moomiraɗe ko o hattani e ɓanndu makko, o fuɗɗoro hoore makko e e ko hucciti e ɓanndu makko, o waɗa ɗum laabi tati.
Al-BukhariIna wonnno e peewal Annabi si o leliima e leesa makko ngam ɗaanaade o renndi- natno newe makko o ɓamta ɗe- hono no ñaagatooɗo waɗata nih- o tuuta e majje tuutgol koyngol laabi tati, o jannga ɗe cimooje tati:' qul a uuju bi rabbinnaasi' e 'qul a uuju bi rabbil falaqi' e ' qul huwa Allaahu' refti o moomira newe makko ko o hattani e ɓanndu makko, o fuɗɗoroo hoore makko e yeeso makko e ko woni yeeso e ɓanndu makko, o filloo ɗee golle laabi tati.