Hedayat “A fruitful harvest”
from the gardens of “ Verses and Hadiths ”
Inspiring Dawah cards that highlight the profound meanings of Quranic verses and Prophetic Hadiths. Presented in an accessible and engaging style to help Muslims gain a deeper understanding of their faith with ease.
About Hedayat
Hedayat is a platform that combines simplicity of design and ease of use
displaying the benefits derived from Verses and Hadiths in
attractive cards with unique designs.
Unique Designs
Cards with unique and attractive designs that express the content of the text
Reliable Materials
Scientifically reliable benefits reviewed by a group of scholars
Easy Browsing
You can browse the cards easily and display them effortlessly
Different Languages
Cards are available in more than 40 languages for the benefit of all
Hadith Cards
Ittaama e Abu Jarri Al Giffaari yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko): Ummiima e Annabi yo jam e kisal ngon e makko ko habrata ummaade e Alla Toowɗo O daali(owii):" eehey mon jiyaaɓe am pellet Mi harmanii tooñannge e fittaandu Am, mbaɗ Mi ɗuum koko harmina e hakkunde mon, wotee tooñandiree, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on majjuɓe ɗaɓɓe e Am peewal Mi feewna on, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on heyɗuɓe si wonah mbo kaarnu Mi, ɗaɓɓee e Am ñaamdu Mi ñammina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof ko on holɓe si wonah mbo koltin Mi, ɗaɓɓe e Am koltu Mi holtina mon, onon jiyaaɓe Am onon fof hoɗon ngoopo jemma e ñalawma, ko Miin yaafatoo bakkatuuju ɗi fof, njaafnee kam Mi yaafo mon, jiyaaɓe Am on mbaawah kam lor sabu loron Mi, on mbaawah kam naf sabu nafon Mi, jiyaaɓe Am si ardiiɓe mon e watta- ndiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo hulde Alla ɗuum ɓeydatah e laamu Am hay huunde, jiyaaɓe Am, si ardiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ɓernde gorko ɓurɗo faajiraagal, ɗuum ustatah e laamu Am he hay huunde, jiyaaɓe Am si adiiɓe mon e sakkatiiɓe mon e yimɓe mon e jinneeji mon ngonii e ndingiral gootal ɓe ñaagii Mi okkumi gooto kala ko ñaagii ko ɗuum ustatah hay huunde ko njogii Mi ko si wonah ko ceeɓeendi meslatal waawi ustude ko si naatnaama e maayo, jiyaaɓe Am ɗuum ko golle mon ɗe tonnganat Mi mon, kala keɓɗa heen jam yo o yettu Alla, kala dañɗa heen ko wonah jam woto o ñiŋ mbo wonah hoore makko".
MuslimAnnabi yo jam e kisal ngon e makko hillorii wonde Alla harmanii tooñannge e hoore Makko, O waɗi tooñannge ko ko harmina hakkunde tagu makko he, hay gooto woto tooñ goɗɗo o. E wonde winndere nde fof ko majjunde laawol goongo si wonah mbo Alla feewni, kala ñaagiiɗo Alla, Alla okka mbo kawraangal O feewna mbo. E wonde tagoore nde kowaasnde hatajinnde e Alla e fiyakuuji mayre fof, kala ñaagiiɗo Alla O humtana mbo haaju makko. E wonde hoɓe mbakkadina jemma e ñalawma, Alla suuraɓe yaafooɓe siɓe ɗaɓɓariiɓe ɗuum. E wonde ɓe mbaawah lorde Alla wollo nafde mbo hay huunde. e wonde siɓe ngonno kamɓe e ɓernde gorko ɓurɗo hulde Alla ngool kulol Alla ɓeydatah e laamu Alla he hay huunde. siɓe ngonno e ɓernde gorko ɓurɗo wonde faajiir, ngaal faajiraagal ustatah e laamu Alla he hay huunde, sabu koɓe lohɓe hatajinɓe e Alla ka kala fiyaaku e kala jamaanu, ko kanko woni jonndaniiɗo. siɓe ngonii e nokku gooto, yimɓe maɓɓe e jinneeji maɓɓe, idiiɓe ɓe e sakkatiiɓe ɓe hoɓe naaɓno Alla O okki gooto e maɓɓe fof ko o naaɓnii ko, ɗuum ustatah ko Alla jogii ko hay huunde, hono meslal si naatnaama e maaya ngal yaltina ɗuum ustatah e maaya he hay huunde, ɗum ko ngam timmude ngalu Alla Ceniiɗo O. Alla Toowɗo o hombo reena golle jiyaaɓe O tonngaɗe, refti o yoɓaɓe ñande darnga, kala keɓɗo heen njoɓdi moƴƴiri yo o yettu Alla e kawraangal makko, kala keɓɗa ko wonah ɗuum woto o ñiŋ si wonah fittaandu makka yamiratndu bonannde ɗowndu mbo faade e perte.
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko): Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko maaki: " seyɗaane ina ara(ina wara) e gooto e mon o wi'a: hombo tagi ɗum? hombo tagi ɗum? hombo tagi ɗum? Haa o wi'a: hombo tagi Joom ma? Si o yottiima ɗoon yo o moolo e Alla, yo o gasnu ɗuum"
Al-Bukhari and MuslimNelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko ina habra men safaara lobbo ko faati e naamne ɗe seytaane sok soktinta e gooŋɗinɗo. Seyɗaane wi'a hombo tagi ɗum? Hombo tagi kammu? Hombo tagi leydi? Gooŋɗinɗo jaabaro mbo neesu e hakkille wiide: ko Alla. Kono seytaane haaɗatah e ngool keerol e sok sokaade, kono o ɓennat haa o yotto e hombo tagai Alla? Ɗo noon gooŋɗinɗo duñra ɗii sikke sikkeeji geɗe tate: E gooŋɗingol Allaa. E moolaade e Alla ummaade e seytaane. E dartaade gaa e jokkude ngol cikki cikkingol.
Ittaama e Umar Ɓiy Khaɗɗaab yo Alla wele mbo(yo allah yardo he makko )o wii: Nelaaɗo yo jam e kisal ngon e makko maaki:(o wii) " Pellet gollet golle pawii ko e anniya, kala neɗɗo ina woodani ɗum ko o annayii ko, kala perɗo ngam Alla e Nelaaɗo makko fergo makko ko fa'i ko e Alla e Nelaaɗo makko, kala mbo feri ngam yiɗde heɓde aduna wollo ngam debbo mbo o resata, fergo makko ngo ko ferani ko" arii e konngol Bukaari:" pellet golle pawii ko e anniyaaji".
Al-Bukhari and MuslimAnnabi ina ɓanngina wonde golle teskirte ko anniya, nde ñaawoore ko huɓtadinnde den- ndaangal golle dewe Alla e gollondire, kala paandariiɗo e gollal makko nafoore o dañatah si wonah ndeen nafoore kono wonah baraaje, kala paandariiɗo e gollal makko ɓallaade Alla o heɓiraɗe baraaje e njoɓdi hay si wonii ko golle gaadaraaɗe, hono ñaamde e yarde. Refti Nelaaɗo yo o his fiyii misaal ngam ɓannginde battinde anniya e dow golle wondude e fotde ɗe e mbaadi peeñndi, o holli wonde oon perɗo acci nokku makko ngam ɗaɓɓude weluya Joom makko, oon fergo mum ko fergo sariya njaɓaako ko o dañata baraaje ngam sellude anniya makko, oon paandiiɗo e fergo makko nafoore aduna, hono jawdi e koongu, wollo njulaagu, wollo debbo, o heɓatah si wonah nafoore nde o annayii nde, kono geɗal alanaa mbo e baraaje e njoɓdi.
Ittaama e Abuu Hurayrata yo Alla wele mbo, (yo allah yardo he makko)ummaade e Nelaaɗo yo jam e kisal won e mum o maaki: " Nde Alla tagi aljanna e yiite O neli jibriil yo o his faade aljanna, O wi'i ndaar mba e ko keblan Mi jom en hembo, Jibriil ndaari mba o rutti, (o warti)o wi'i: E teddungal Ma hay gooto nanataa mba si wonah o naata mba,O yamiri mba fiiltira gañaaɗi, O wi'i:yah ndaara ko keblan Mi yimɓe hembo, o ndaari mbo ndeke hombo fiiltira gañaaɗi, o wii: E teddungal ma mi huli nde hay gooto naatataa mba, O wi'i: yah ndaar jayngol e ko keblan mi yimɓe hengol e nder maggol, o ndaari ngol ndeke hongol waɗɗandiri, o wi'i e teddungal ma hay gooto naatatah ngol, O yamiri ngol fiiltira tuuyaaji, O yamari mbo yo o rutto rutto o ndaara ngol rutti (owarti)o wii: E teddungal Ma mi huli nde hay gooto waawata daɗde heen si wonah o naata e hengol".
Abu DawoodNelaaɗo habri wonde nde Alla tagi aljanna e yiite, O daalani Jibriil: yah ka aljanna ndaaraa mba, o yahi o ndaari refti o ruttii.(owarti) Jibriil wii: Aan Joom am, e teddungal ma hay gooto nanatah mbo e kombo waɗi e neemaaji e teddungal e moƴƴereeji si wonah o yiɗa naatde mbo, o gollo sabu hembo. Refti Alla fiiltari aljanna o e geɗe gañaa- ɗe e caɗeele golllirde jamiraaɗe e reen- taade kaɗaaɗe; kala jiɗɗa natde mbo alah e saga o lummba ɗiin gañaaɗi. Refti Alla maakani : Jibriil rutto! yah ndaara aljanna, caggal de mbo fiiltara gañaaɗe. O yahi o ndaari mbo, refti o arti o wii: Aan Joom am, e teddungal mah mbeɗa huli nde hay gooto waasata naatde mbo sabu caɗeele e ɓitte gonɗe e laawol faade e aljanna he. Nde Alla tagi yiite, O maaki : Jibriil! yah ndaaroy ngol, o yahi o ndaari nge. Refi o ari jibriil wii: Aan Joom am, e teddungal Ma hay gooto nanatah ko woni ko e hengol e leɓte e caɗeele e ɓitte si wonah o aña naatde ngol o woɗɗito sababuuji naatnatɗi ngol. Refti Alla fiiltiri yiite O ɗaɗi laawol faade e henge tuuyooji e dakammeeji, O daali Jibriil, yah ndaarayaa nge. Jibriil yahi o ndaari nge, refti o ari o wii: Aan Joom am, e teddungal ma mi hulii paay mi nde hay gooto waasata daɗde e maggol; sabu ko woni e sere maggol e tuuyaaji e dakammeeji.
Ittaama e Abu Sa'iid Al Khadri yo Alla wele mbo o wii(yo alla yardo he makko): Nelaaɗo e jam e kisal won e mum wii: " Ma maayde adde honde wa'i e njawdi toddiri, noddoowo nodda: eey yimɓe aljanna, ɓe ɗoɗo ɓe ndaara, o wi'a: mbela o hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a eey, ɗum ko maayde, kamɓe fof ɓe nji'inonde, refti o nodda: eey yimɓe yiite, ɓe ɗoɗo ɓe ndaara, o wi'a: mbela hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a eey, ɗum ko maayde, kamɓe fof ɓe ni'iinonde, nde hirse, noddoowo nodda: eey yimɓe aljaana, caasal, maayde alah, eey yimɓe yiite hanti ko caasal, maayde alah, refti o jannga:- jeertinɓe ñande mette ɓernde saanga nde huunde nde ñaawa taw hoɓe e welsindaare- Maryama 39- ɓe ɓe ngoni ko e welsindaare yimɓe aduna- ɓeen ɓe ɓe gooŋɗinaani- simoore mariyama: aaya 39-".
Al-Bukhari and MuslimAnnabi yo jam e kisal ngon e makko ina ɓanngina wonde ma maayde adde ñande darnga e mbaadi njawdi mbaɗndi todde daneeje e ɓaleeje, Yimɓe aljanna nodde, ɓe ɗoɗoo ɓe ɓamta ko'e maɓɓe ɓe ƴeewa, ɓe mbi'e: mbela hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a: eey, ɗuɗm ko maayde, kamɓe fof ɓe nji'ii nde ɓe nganndii nde, refti noddoowo nodda: yimɓe yiite, ɓe ɗoɗoo ɓe ndaara ɓamta ko'e maɓɓe ɓe ndaara, o wi'a: mbela hoɗon nganndi ɗum? Ɓe mbi'a: eey, ɗum ko maayde, kamɓe fof ɓe nji'ii nne; Nde hirse, refti noddoowo nodda: yimɓe aljaana hanti ko keddagol duumingol maayde alah, yimɓe yiite hanti ko duumingol haa pooma maayde alah. Ngam ɗuum wona ɓeydaari e neema gooŋɗinɓe, e mette leɓte heefereeɓe. Refti Annabi janngi: - jeertinɓe ñande mette ɓernde saanga nde huunde nde ñaawa tawi hoɓe e welsindaare ɓeen ɓe ngooŋɗintah" Ñande darnga yimɓe aljanna e yimɓe yiite ceernde, gooto e maɓɓe fof naata ɗo o waɗtinta ɗo haa pooma, Bonnuɗo ɓernde mum mett o mimsa sabu ko o moƴƴinaani ko, daɓɓaniiɗo ɓeydantaake moƴƴere.
Ittaama e Abu Hurayrata yo weluya Alla won e makko o wii: Nelaaɗo Alla yo jam e kisal won e makko maaki:(owii) " Kala newnanɗo cattiraaɗo, wollo (nane)o ustani mbo, Alla ɗowdina mbo ñande darnga e les ɗowdi Arsi Makko ñande ɗowdi(beelo) alah si wonah ɗowdi(beelo) Makko".
At-TirmidhiAnnabi yo jam e kisal ngon e makko habrii wonde kala newnanɗo ñamliiɗo wollo o ustani mbo e ñamaande makko he, njoɓdi makko ko: Alla ɗowdina mbo les Arsi Makko ñande darnga, ñalngu ngu naange ɓadato ko'e jiyaaɓe nguleeki mannge satta e dow maɓɓe. hay gooto dañatah ɗowdi(beelo) si wonah mbo Alla ɗowdini.
Ittaama e Abii Sa'iid Al Khudrii yo Alla wele mbo,( yo alla yardo he makko) o nanii Nelaaɗo- yo kisal won e makko- ina maaka: " Kala e mon njiiɗo paŋkare yo o waylirɗe junngo makko, si o hattanaani yo o waylir ɗemngal makko ngal, si o haɗtanaani yo o waylir ɓernde makko nde, ko ɗuum ɓuri lohde goomɗingol.
MuslimNelaaɗo yo kisal won e makko ina yamira wayylirde pankare- ɗuum woni kala ko Alla Hé nilaademako haɗi- fotde kattanɗe,(baode) Si o yi'ii ko boni ina waɗɗii mbo waylirde ɗum junngo si tawii hombo waawii, Si o roŋkii ɗuum yo o waylir ɗum ɗeɓngal makko, ɗuum wonirta ko haɗde mbo e hollude mbo lor majjum e tinndinde mbo moƴƴere gaa e bone, Si o horiima o tolno yo o waylir ɗum ɓernde makko, ɗuum woni hollirde añde ɗe paŋkare e fellitde si o heɓna doole e walude ɗuum o waylatna ɗum, Waylirde ɓernde ɓuri leesɗude e marta- baaji gooŋɗingol ko faati e waylude bonannde.
Ittaama e Abu Hurayrata yo Alla wele mbo o wii( yo alla yardo he makko): Nelaaɗo Alla yo jam e kisal won e makko maakani Bappa makko(wi):" wii: Alah dewateeɗo e goongo mbo wonah Alla, mi seedana ma ɗuum ñande darnga",o wii: sinnda wonaana Quraysi ngaybinatno mi, ɓe mbi'a: ko kulol taki ɗum wiide noon ma mi ɓuuɓniratna ɗum ɓernde ma, Alla tellini:"Aan a feewnatah mbo njiɗɗa kono pellet ko Alla feewnata mbo haaji" -Al Qasasi: aaya 56,
MuslimAnnabi ɗaɓɓi e bappa makko Abu Ɗaalib saango nde o haɓata e fittaandu nde o wowlata konngol -Laa Ilaaha Illa laahu- ngam o tefana mbo ñande darnga, o seedanoo mbo islaam, o salii haalde nduun wolaandu ngam hulde nde Quraysi en ngaybinta mbo ɓe mbi'a: o jebbili ngam hulde maayde e lohde!, o wii : Annabi sinnda wonaana ɗuum ma mi naatnatna e ɓernde ma weltaare e wiide seede o, mi yottina ngooɗeele ma haa mbeleɗa! Alla tellini aaya kolliroowo wonde Annabi jogaaki peewal e kawraangal naatde islaam mbo o wela, kono ko Alla tan jogii peewal e kawraangal wonande mbo O welaa.
Ittaama e Umar Ɓiy Khaɗɗaab yo Alla wele mbo (yo allah yardo he makko )o wii: Nde min njooɗino ka (to)Nelaaɗo ñalawma gooto haa gorko gooto mbo comci( kolte) daneeji tal(tar), sukundu(gaasa) ɓaleeru(baleeha tik) korum ƴellitii e amen, batte ɗatngal yi'etaake e makko, hay gooto e amen anndaa mbo, haa o jooɗi e sara Nelaaɗo, o tuggi koppi makko ɗi e koppi makko, o fawi newe makko e dow buse makko, o wii: Aan Muhamadu habram ko woni Islaam, Nelaaɗo maaki(o wii):" Islaam woni kode deweteeɗo e goongo alah si wonah Alla, e wonde Muhamadu ko nelaaɗo Alla, ñiiɓnude juulde, tottira askal(jakka) koora lewru koorko, (koorka)kajjaya ka suudu Alla to laawol si a hattanii" o wii : A haalii goongo, min kaawa hombo naaɓnoo mbo, hombo gooŋɗina mbo, o wii: habram ko woni Iimaan? O maaki:" konde ngooŋɗinta Alla e malaykaaji maakko e defte makko e nelaaɓe makko, ñande darngo, e hoddira ko moƴƴi heen e ko boni heen, o wii: a gooŋɗi, o wii: habram ko woni moƴƴinde, O maaki:" kode ndewataa Alla ellee haɗa yi'a Mbo, hay si a wonii a yi'ataa Mbo Kaŋko kam hombo yii ma" o wii : habram ñande darngo darato, O "maaki: " naaɓnaaɗo o ɓuraani naaɓniiɗo o anndude" o wii: habram maandeeji hembo, O maaki:" kode korɗo jibinta laamɗo makko, e nde nji'ata momsotooɓe holɓe waasɓe aynooɓe dammi ina ɓurdandira toowde kuɓeeje" refti o fokkiti, o wii: ñiiɓmi dumunno setta, O maaki(o wii) :" aan Umar mbela haɗa anndi naaɓnatonooɗo o?" mbiimi ko Alla e Nelaaɗo makko ɓuri anndude, O maaki(o wii): " ko Jibriil ari e mon ina anndina on geɗe diine mon".
MuslimUmar(by kaataab yo Alla yardo he makko)ina habra wonde Jibrii(kici nam dow makko)l yaltii e Sahabaa- ɓe he e mbaadi gorko mbo anndaaka, ina e sifaaji makko comci (kolte)mum ko daneeji tal, (tar)sukundu (gasa)makko ko ɓaleeru kurum, batte ɗatngal yi'taake e makko hono tampere, e punndi, e saraade sukundu, e tunwude comci, hay gooto anndaano mbo e tawanooɓe he, ndeen hoɓe njooɗi ka Nelaaɗo, o jooɗi yeeso Nelaaɗo hono janngoowo nih, o naaɓnii mbo islaam, O habri mbo jookli islaam coomɗi seedeeji ɗiɗi e reende juulɗeele joy ɗe e totttirde askal, e hoorde lewru koorko ndu, e tottirde farilla hajju wonande oon kattanɗo. Naaɓniiɗo o wii: A gooŋɗii, Sahabaaɓe ɓe kaawa e naaɓnal makko tinndinatngal waasde anndude ko feeñi ko e gooŋɗinde naaɓnateeɗo o. Refti o naaɓnii mbo ko woni Iimaan, o jaabii mbo ɗi jookli Iimaan jeegom coomɗi gooŋɗinde goodal Alla e sifaaji Makko, e teelɗinande Mbo golle Makko hono tagde, e teelɗinande Mbo dewal, e wonde Malaykaaji ɗi O tagiri ɗii annoore koɗi jiyaaɓe Alla teddinaaɗi ɗi ngoopatah Alla koɗi ciinooji jamirooje Alla, e gooŋɗinde defte tellinaaɗe ɗe e Nelaaɓe ka Alla ɗe ummii, hono Quraana e Tawreeta, e Injiil e ko wonah ɗe, e gooŋɗinde Nelaaɓe yottinanooɓe Alla diine Makko o, ina e heɓe Nuuhu e Ibraahiima e Muusa, e Iisa e sakket maɓɓe Muhamadu yo kisal won e maɓɓe, e ɓe ngonah ɓe e Annabaaɓe e Nelaaɓe, e gooŋɗinde ñalawma cakkatiiɗo, ina naata e ɗuum ko woni caggal maayde e yenaande e nguurndam Barjak, e wonde neɗɗo ina ummintine o haasbe golle makko, battane makko ngono aljanna wollo yiite, e gooŋɗinde Alla hoddarii geɗe hono no idarii e ganndal Makko e ñeeñal Makko e winndude Mbo ɗuum, e haajaande Makko, e yande huunde nde no O hoddiri nde nih, e no O tagri nde. Refti o naaɓnii mbo Ihsaan(moƴƴinde), o jaabii mbo konde o rewata Alla elle hombo yi'a mbo, si o waawah yottaade daraja yiide Alla, yo rew Alla o annda Alla ina seedoo mbo, tolnde adanere ndee woni tolnde seedaade, ko ndeen ɓuri toowde, ɗimmɗre nde woni tolnde horde. Refti o naaɓnii mbo honde darngo darato? Annabi ɓanngini wonde ganndal ko darngo Alla heerorii ɗuum e ganndal makko, hay gooto anndah ɗum e winndere he, naaɓnaaɗo ɓuraani naaɓniiɗo o anndu. Refti o naaɓnii mbo maandeeji darngo? O holli wonde ina e maandeeji he heewde horɓe e ɓiɓɓe maɓɓe, wollo heewde aaƴaade ɓiɓɓe yummiraaɓe maɓɓe ɓe ngollidoo e maɓɓe gollondiral horɓe, e wonde aynaaɓe ndammiri e waasɓe aduna ina yaacnaneeɓe e sakket jamaanu, ɓe mbasandira sinkude e mahde kuɓeeje. Refti Annabi yo jam e kisal ngon e makko habri wonde naaɓnatooɗo O ko Jibriil O ari ko ngam anndinde Sahabaaɓe diine maɓɓe newiiɗo o.
Ittaama e Mikdaam Ibnu Madikarib yo Alla wele mbo (yo Alla yardo he makko) wonde Nelaaɗo yo jam e kisal won e makko maaki: " Si neɗɗo yiɗii musiɗɗo(sakike) makko yo o haalan mbo hombo yiɗi mbo",
At-TirmidhiAnnabi yo jam e kisal won e makko ina ɓanngina gootel e sababuuji cemmbinooji jotondiral hakkunde gooŋɗinɓe hombo sara gilli hakkunde maɓɓe, oon woni si nɗɗo yiɗii musiɗɗo makko yo o habru mbo hombo yiɗi mbo,