Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Prenosi se od Imrana ibn Husajna, radijallahu 'anh, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolji od vas su moji savremenici, zatim oni koji dolaze poslije njih, a zatim oni koji dolaze poslije njih." Imran, radijallahu anhu, rekao je: "Ne znam je li Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo dvije ili tri generacije nakon njih." Potom je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nakon vas će doći ljudi koji će varati i neće biti povjerljivi, svjedočit će, a neće biti pozivani za svjedoke, zavjetovat će se, ali neće ispunjavati zavjete, i među njima će se širiti gojaznost."
متفق عليه
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da su najbolja generacija ljudi oni koji su živjeli u vremenu kada je on bio prisutan, tj. ashabi. Nakon njih slijedi generacija vjernika koja je doživjela ashabe, ali nije doživjela Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Potom dolazi generacija koja slijedi tabiine, a ashab koji je prenio hadis, izrazio je nesigurnost oko spominjanja četvrte generacije. Zatim je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nakon njih će doći ljudi koji će varati, i ljudi im neće vjerovati. Svjedočit će prije nego što budu pozvani da svjedoče, zavjetovat će se, ali neće ispunjavati svoje zavjete, te će se prepuštati obilnom jelu i piću sve dok se među njima ne proširi gojaznost."
Od Ebu Salebe el-Hušenija Džursuma ibn Našira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Zaista je Allah propisao farzove, pa ih nemojte zanemarivati, i postavio je granice, pa ih nemojte prelaziti, i zabranio je neke stvari, pa ih nemojte činiti, dok je prešutio neke stvari, iz Svoje milosti Allah prema vama, pa ih nemojte istraživati.”
رواه الدارقطني في سننه وغيره
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavještava nas da je Allah propisao određene obaveze i farzove, pa ih se pridržavajte i ne zapostavljajte ih, bilo da je iz nemara ili namjerno. On vam je odredio granice i zabrane koje vas čuvaju i odvraćaju od onoga što On ne voli, zato u vjeru ne unosite ništa mimo onoga što je šerijat propisao. Allah je zabranio harame, pa ih se klonite i ne približavajte im se. Ono o čemu Allah nije dao poseban propis i o čemu je šutio, učinio je to iz Svoje milosti prema robovima, pa to u osnovi ostaje dozvoljeno. Zato se u tome ne opterećujte nepotrebnim pitanjima niti pretjeranim istraživanjem.
Prenosi se od Ebu Muhammeda, El-Hasana b. Alije b. Ebi Taliba, unuka i miomirisnog cvijeta Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Zapamtio sam od Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Ostavi ono što ti je sumnjivo, a prihvati se onoga što ti nije sumnjivo.’”
رواه الترمذي والنسائي
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da se ostavi ono u što se sumnja – bilo da se radi o riječima ili djelima za koja nije jasno da li su zabranjena ili dopuštena – i da se okrene onome u čiju je ispravnost i dozvoljenost čovjek potpuno siguran.
Od Ebu Ja'le Šeddada ibn Evsa, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista je Allah propisao ljubaznost u svakoj prilici: pa kada ubijate, ubijajte lijepo (dostojanstveno), a kada koljete, koljite lijepo, i neka onaj koji hoće da kolje prvo naoštri svoj nož i neka lahko zakolje svoju žrtvu, bez mučenja."
رواه مسلم
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam skreće pažnju da nam je Uzvišeni Allah naredio dobročinstvo prema svemu. To se dobročinstvo može odnositi i na Allaha tako što ćemo Mu na najbolji načini činiti ibadet, a može se odnositi i na stvorenja tako što ćemo im pružati dobro i od njih otklanjati štetu. Između ostalog, u dobročinstvo spada i izvršenje ubistva i klanja na najbolji način. Dakle, na najbolji način je propisano izvršiti ubistvo prilikom odmazde tako što ćemo zločinca lišiti života na najlakši i najefikasniji način. Osim toga, dobročinstvo je propisano i prilikom klanja životinja tako što nećemo pred životinjom oštriti predmet s kojim je želimo zaklati. Također, nećemo klati životinju pred drugim životinjama.
Od Ebu Malika el-Eš'arija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Čistoća je polovina imana (vjerovanja); riječi elhamdulillah ispunjavaju mizan (vagu dobrih djela), a riječi subhanallah i elhamdulillah ispunjavaju prostor između nebesa i Zemlje. Namaz je svjetlost, sadaka je dokaz, strpljenje je sjaj, a Kur’an je dokaz za ili protiv tebe. Svi ljudi nekud porane i trguju svojom dušom, pa je oslobode ili upropaste."
رواه مسلم
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas obavještava da se vanjska čistoća sastoji od abdesta, gusula i da je ona uslov za namaz. Riječi Poslanika: "Riječi elhamdulillah ispunjavaju mizan (vagu dobrih djela)", označavaju da čovjek time donosi pohvalu Uzvišenom i da Mu potvrđuje svojstva savršenstva. Te riječi će na Sudnjem danu ispuniti tas vage dobrih djela. Riječi Poslanika: "Riječi subhanallah i elhamdulillah", odnose se na to da se Allah uzvisuje iznad svih nedostataka i da Njemu pripadaju svojstva potpunosti koja odgovaraju Njegovoj veličanstvenosti uz našu ljubav prema Njemu i veličanje. Te riječi ispunjavaju prostor između nebesa i Zemlje." "Namaz je nur (sjaj)", znači da namaz doprinosi svjetlu u srcu čovjeka, njegovom licu, te i u njegovom zagrobnom životu kao i prilikom proživljenja. "Sadaka je dokaz" iskrenog vjerovanja čovjeka i njegovog razlikovanja od licemjera koji se ustručava da je daje, jer ne potvrđuje njenu vrijednost. "Strpljenje je svjetlost." Prije svega, strpljenje predstavlja suzdržavanje od žaljenja i nezadovoljstva. Ono je svjetlost koje grije i prži poput sunčeve, budući da ljudska duša teško podnosi strpljenje. U skladu s tim, strpljiv čovjek će svijetliti sa uputom i neprestano će biti na pravom putu. Osim toga, strpljenje obuhvata ustrajnost na činjenju dobrih djela, na ustručavanju od loših, te i na borbi sa nedaćama kroz koje čovjek prolazi na ovom svijetu. "Kur'an je dokaz za tebe", putem njegovog učenja i postupanja po njemu; "ili protiv tebe", ukoliko ga zanemariš. Nakon toga, Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas je obavijestio da svi ljudi nekud porane, budeći se iz sna i izlazeći iz svojih kuća, kao i da svi nečemu teže i u skladu s tim postupaju. Neki su ljudi ustrajni u činjenju pokornosti Allahu, te se time oslobađaju od Vatre; a neki skreću na stranputicu upuštajući se u grijehe, te se time upropaštavaju jer će završiti u Džehennemu.
Ebu Seid, Sa'd ibn Malik ibn Sinan el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema štete niti nanošenja štete."
رواه ابن ماجه والدارقطني وغيرهما مسندًا
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu jasno ukazuje da nam je obaveza otklanjati štetu u svakom njenom obliku, bilo od sebe samih, bilo od drugih. Drugim riječima, nikome nije dopušteno nanositi štetu ni sebi ni drugima. Osim toga, nije dopušteno uzvraćati štetom na štetu, jer se tako ona ne može ukloniti. Iznimka od ovog pravila jeste slučaj kada se sprovodi odmazda, ali bez prelaska propisanih granica.
Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Kad bi se ljudima presuđivalo na osnovu optužbi drugih ljudi, onda bi neki ljudi (olahko) optužili nekog kako im duguje neki imetak ili kako imaju pravo na izvršenje odmazde nad tim nekim. Međutim, onaj koji optužuje dužan je donijeti dokaz, a onaj ko negira dužan je zakleti se da nije kriv."
رواه البيهقي وغيره هكذا وبعضه في الصحيحين
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam pojašnjava da kada bi ljudima bilo davano samo na osnovu tvrdnji bez dokaza, tada bi mnogi uzurpirali imetke i krv drugih. Međutim, obavezno je da potražitelj podnese dokaz za svoju tvrdnju. Ukoliko ne iznese dokaz u svoju korist, traženom se izlaže optužba pa ako ju zanegira obavezan je podnijeti zakletvu kako bi se lišio odgovornosti.
Ebu Burde prenosi od svoga oca, a on od Ebu Musaa el-Eš'arija, radijallahu anhu, da ga je Allahov Poslanik poslao u Jemen. On je tada upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o pićima koja se tamo proizvode. Poslanik ga upita: "A koja su to pića?", a on mu odgovori: "El-bit'u i el-mizru." Neko od prisutnih upitao je Ebu Burdu: "Šta je to el-bit'u?" "To je vino od meda (medovina), a el-mizr je ječmeno vino", odgovori Ebu Burde. Allahov Poslanik je na to odgovorio: "Sve što opija je zabranjeno." Allahov Poslanik je poslao mene i Muaza u Jemen, pa sam ga upitao: "Allahov Poslaniče, u našem mjestu pravi se alkoholno piće od ječma koje se zove el-mizru (pivo) i piće od meda - el-bit'u (medovina)?!" "Sve što opija je zabranjeno", odgovori mu Poslanik. A u predaji koju bilježi Muslim stoji: „Sve što opija i odvraća od namaza – haram je.“ A u jednoj njegovoj predaji stoji: "Allahovom Poslaniku je bio dat jezgrovit govor. On je kazao: 'Zabranjujem sve što opija, što čovjeka odvraća od namaza.'"
رواه البخاري ومسلم
Ebu Musa el-Eš‘ari, radijallahu anhu, prenosi da ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao u Jemen. On ga je tada upitao o pićima koja se tamo prave – da li su haram. Nakon toga ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao za pojašnjenje o tim pićima. Ebu Musa, radijallahu anhu, odgovorio je: „To je el-bit‘, piće spravljeno od meda (medovina), a el-mizr je piće napravljeno od ječma.“ Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio darovan sažetim i jasnim govorom, rekao: „Sve što opija je zabranjeno.“
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da kaže: "Ko obavi hadž, a ne bude nepristojne i ružne riječi govorio, te ne bude kršio propise, vratit će se bez grijeha kao na dan kada ga je majka rodila."
متفق عليه
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao da onaj ko obavi hadždž radi Allaha Uzvišenog, a pri tome se suzdrži od spolnog odnosa, predigre ili izravnog kontakta i razvratnog govora, te ne učini grijehe i prijestupe, a u griješenje se ubraja i činjenje ihramskih zabrana, vratit će se sa hadža oproštenih grijeha, čist kao dijete koje se tek rodi.
