Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko od vas ne upire oružjem prema svom bratu, jer ne zna, možda šejtan povuče njegovu ruku pa on zbog toga padne u vatrenu jamu."
متفق عليه
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je muslimane da ne upiru oružje prema svom bratu, bez obzira na vrstu oružja, jer ne zna — možda ga šejtan navede da pomjeri oružje u svojoj ruci, pa ubije ili povrijedi svog brata. Time bi počinio grijeh koji ga može odvesti u Džehennem.
Ebu Šurejh, radijallahu ’anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!" Rečeno je: 'Ko to, o Allahov Poslaniče?' On je rekao: "Onaj čiji komšija nije siguran od njegovih zala."
رواه البخاري
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zakleo se i tri puta potvrdio svoju zakletvu rekavši: "Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!" Ashabi su ga upitali: 'Ko to, o Allahov Poslaniče?' On je odgovorio: "Onaj čiji se komšija boji njegove izdaje, nepravde i zla."
Od Enesa, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: "Najbitnije oporuka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada mu je došao trenutak smrti bila je: 'Vodite računa o namaz i o vašim robovima!' U prsima se čulo grcanje, dok je jedva izgovarao te riječi."
رواه النسائي في السنن الكبرى وابن ماجه
"Najvažnija oporuka Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovom ummetu u trenucima smrtne agonije bila je: 'Čvrsto se držite namaza, čuvajte ga i ne zanemarujte. Također, izvršavajte prava onih koji su pod vašim staranjem, poput robova i robinja, i lijepo postupajte prema njima.' Neprestano je ponavljao ovu oporuku, grcajući, i jedva izgovorajući te riječi."
Prenosi se da je Ubade ibn Samit, radijallahu anhu, rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kaže: 'Zlato za zlato, srebro za srebro, pšenica za pšenicu, ječam za ječam, hurme za hurme i so za so — jednako za jednako, isto za isto, iz ruke u ruku. A ako se ovi proizvodi (vrste) razlikuju, onda trgujte kako želite, pod uvjetom da se razmjena vrši iz ruke u ruku.'"
رواه مسلم
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je ispravan način trgovine šest proizvoda na koje se odnosi kamata, a to su: zlato, srebro, pšenica, ječam, hurme i so. Ako se razmjena vrši unutar iste vrste, poput zlata za zlato ili srebra za srebro, neophodno je ispuniti dva uvjeta: prvi uvjet: jednakost u težini ako se radi o proizvodima koji se vagaju, poput zlata i srebra, ili jednakost u mjeri ako se radi o proizvodima koji se mjere količinom, poput pšenice, ječma, hurmi i soli; drugi uvjet: da dođe do razmjene u toku istog skupa gdje je trgovina ugovorena. Ako se radi o razmjeni različitih vrsta proizvoda, poput zlata za srebro ili hurmi za pšenicu, trgovina je dozvoljena uz ispunjenje jednog uvjeta: prodavac mora primiti naknadu, a kupac robu u toku istog skupa gdje je ugovor zaključen. Ako se ovaj uvjet ne ispuni, trgovina je ništavna, a obje strane — i prodavac i kupac —upadaju u haram kamatu.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ono što od odjeće prelazi ispod članaka (gležnjeva), bit će u Vatri.“
رواه البخاري
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je muškarce da ne spuštaju odjeću poput izara, pantalona ili bilo čega što pokriva donji dio tijela ispod članaka stopala. Ono što se nalazi ispod članaka kod onoga ko spušta odjeću, bit će kažnjeno Vatrom kao posljedicom tog djela.
Od vođe pravovjernih Ebu Hafsa, Omera b. el-Hattaba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Djela se vrednuju prema namjerama i svakome pripada samo ono što je naumio. Pa, čija hidžra bude radi Allaha i Njegovog Poslanika, njegova hidžra je radi Allaha i Njegovog Poslanika. A čija hidžra bude radi dunjaluka kako bi ga stekao, ili žene da bi je oženio, pa njegova hidžra je radi toga.’”
رواه إماما المحدثين أبو عبد الله محمد بن إسماعيل بن إبراهيم بن المغيرة بن بردزبه البخاري وأبو الحسين مسلم بن الحجاج بن مسلم القشيري النيسابوري في صحيحيهما اللذين هما أصح الكتب المصنفة
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u ovom hadisu ističe da se prema namjerama vrednuju djela koja se tiču ibadeta i međuljudskih odnosa. U skladu s tim, onaj ko svojim dobrim djelom želi neki interes mimo Allahovog zadovoljstva, dobit će to što je naumio. S druge strane, ko se dobrim djelom želi približiti Allahu, za njega će biti nagrađen pa čak i ako se radilo o nečemu svakidašnjem, poput konzumiranja jela i pića. Nakon toga, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je naveo primjer kako bi bolje pojasnio kakav utjecaj namjera ima na djela koja su po svojoj vanjštini identična. Naime, onaj ko učini hidžru sa namjerom da postigne Allahovo zadovoljstvo, njegova će mu hidžra biti primljena i šerijatski ispravna, i biće nagrađen zbog iskrenosti. A onaj ko učini hidžru radi ovosvjetske koristi, poput imetka, ugleda, trgovine ili ženidbe, neće ostvariti osim ono što je namjeravao, i neće imati nikakve nagrade niti sevaba na onome svijetu.
Od Ebu Abdullaha, Nu‘mana ibn Bešira, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: 'Što je dozvoljeno (halal) jasno je, a što je zabranjeno (haram) jasno je, a u okviru toga ima onoga što je nejasno i što mnogi ne poznaju. Ko se toga sačuva, taj je sačuvao svoju vjeru i čast, a ko se upusti u to, zapast će u ono što je zabranjeno - baš kao u slučaju pastira koji čuva stado oko zabranjene zemlje. Lahko se može desiti da mu stado umakne i počne da pase u zabranjenom. Svaki vladar ima svoju zabranjenu zonu, a Allahova zabranjena zona jesu Njegove zabrane. U tijelu ima jedan komad mesa koji kad je dobar, bude dobro cijelo tijelo, a kad je pokvaren, bude pokvareno cijelo tijelo. Taj organ je srce.'"
رواه البخاري ومسلم
Allahov Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam u ovom hadisu ukazuje na opće pravilo kojeg se trebamo pridržavati po pitanju svih stvari u životu. Naime, šerijatske stvari se mogu podijeliti na: one koje su jasno dozvoljene, one koje su jasno zabranjene i one sumnjive, za koje ne znamo sa sigurnošću jesu li dozvoljene ili ne. Većina ljudi ne poznaje šerijatski status tih sumnjivih stvari. Onaj ko ostavi sumnjive stvari sačuvat će svoju vjeru budući da na taj način neće učiniti nešto što je zabranjeno, te će, usto, sačuvati i svoju čast jer ga ljudi neće ogovarati niti uznemiravati s obzirom da nije počinio tu sumnjivu stvar. S druge strane, onaj ko se upusti u sumnjive stvari sebe izlaže onome što je zabranjeno i ljude navodi da mu oskrnave čast. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je naveo i primjer za onoga ko se upliće u sumnjive stvari. Naime, takav je poput čobana koji dovodi svoju stoku na ispašu blizu tuđe zemlje. Velika je vjerovatnoća da će njegova stoka zagaziti na tuđi posjed, pa je isto tako velika vjerovatnoća da će onaj ko se upušta u sumnjive stvari uraditi nešto što je zabranjeno. Pored toga, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam je rekao da se u tijelu nalazi komad koji kad je dobar, bude dobro cijelo tijelo, a kad je pokvaren, bude pokvareno cijelo tijelo. Taj organ je srce.
Od Ebu Hamze Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, sluge Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Niko od vas neće biti pravi vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi samome sebi."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam pojašnjava da niko ne može ostvariti potpuno vjerovanje sve dok svome bratu ne bude želio isto što želi i sebi. To se odnosi na sva djela pokornosti i na sve vrste dobra i ovoga i onoga svijeta. S druge strane, potrebno je i da prezire da se desi nešto njegovom bratu kao što prezire i za sebe. Prema tome, ako neko primijeti na svom bratu muslimanu nedostatak u praktikovanju vjere, potrebno je da se potrudi da se to ispravi, a ako primijeti neko dobro kod njega, neka ga u tome podrži. Sve u svemu, neka savjetuje svog brata na najbolji način kada je posrijedi i ovaj i onaj svijet.
Ebu Mes'ud, 'Ukbe ibn 'Amr el-Ensari el-Bedri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „U ono što je svijet od prijašnjih vjerovjesnika zapamtio spadaju i riječi: 'Ako te nije stid, čini šta hoćeš.'“
رواه البخاري
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da su prijašnji poslanici ostavili preporuku koja se prenosila među ljudima i nasljeđivala iz generacije u generaciju, sve dok nije stigla do početka ovog ummeta. Ona glasi: "Kada nešto želiš uraditi, razmisli da li je to nešto zbog čega se treba stidjeti. Ako nije, onda uradi. Ako jeste, ostavi to." Zaista je stid ono što sprečava činjenje ružnih djela, pa ko nema stida, prepustit će se svakom zlu i nepravdi.
