Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Od Enesa b. Malika se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada biste se oslanjali na Allaha istinskim osloncem, On bi vas zasigurno opskrbio kao što neprestano opskrbljuje ptice: one polijeću ujutro praznih stomaka, a navečer se vraćaju punih.”
رواه الإمام أحمد والترمذي والنسائي وابن ماجه وابن حبان في صحيحه والحاكم
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas podstiče da se oslanjamo na Allaha kada želimo pribaviti korist i otkloniti štetu po pitanju ovosvjetskih i vjerskih stvari. Niko ne može da podari i da uskrati, da našteti i da dadne korist izuzev Njega Uzvišenog. Potrebno je i da poduzmemo korake koji su u okvirima naših mogućnosti kako bismo pribavili koristi i otklonili štetu, a usto se trebamo iskreno osloniti na Uzvišenog Allaha. Kada tako postupimo, On će nas opskrbiti kao što ptice opskrbljava. U rano jutro one kreću u potragu za opskrbom gladne, a navečer se vraćaju punih stomaka. I ptice, dakle, čine ono što je do njih u traženju opskrbe bez ljenosti i čekanja da to neko drugi uradi za njih.
Od En-Nevvasa bin Sem'ana el-Ensarija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Dobročinstvo je ljepota naravi, a grijeh je ono što se koleba u tvojoj duši i ne želiš da za to saznaju ljudi." Prenosi se od Vabise b. Ma‘beda, radijallahu anh, da je rekao: “Došao sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, pa me je upitao: ‘Jesi li to došao da pitaš o dobročinstvu i grijehu?’ Odgovorio sam: ‘Da.’ Rekao mi je: ‘Pitaj o tome svoje srce, jer je dobročinstvo ono na čemu se smire duša i srce, a grijeh je ono što ti uznemiri dušu i što ključa u tvojim prsima, pa makar ti i ljudi govorili suprotno.’”
الحديث الأول: رواه مسلم، والحديث الثاني: رواه أحمد والدارمي
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je šta je to dobročinstvo, a šta grijeh. Rekao je da je najveće dobročinstvo lijep odnos prema Allahu kroz bogobojaznost, te lijepo ophođenje prema ljudima – podnošenje njihovog uznemiravanja, suzdržavanje od ljutnje, susretanje s osmijehom, lijep razgovor, građenje veza, i postupanje s ljubaznošću i pažnjom. Dobročinstvo je ono na čemu se smiruje čisto srce i duša. Grijeh je ono što se u duši javi zbog sumnjivih stvari i oko čega se čovjek koleba, pa mu se prsa ne šire prema tome, već se u srcu pojavi sumnja i strah da bi to moglo biti grijeh. Ne želiš da se to zna pred uglednim i čestitim ljudima jer je ružno. Duša je po svojoj prirodi sklona tome da ljudi saznaju za njena dobra djela, a kada prezire da ljudi vide neka njena djela, to je znak da u tome ima grijeha, a ne dobra. Zato, ako ti ljudi daju fetvu, nemoj je prihvatiti sve dok se u tvojoj duši javlja sumnja, jer fetva ne uklanja sumnju ako je ona stvarna, ako muftija daje odgovor bez znanja. Međutim, ako je fetva zasnovana na šerijatskom dokazu, tada je obaveza onome ko pita da je prihvati, makar mu se srce u tom trenutku ne smirilo.
Prenosi se od Abdullaha b. Busra, radijallahu anhuma, da je rekao: “Došao je neki čovjek Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: ‘Allahov Poslaniče! Propisanih dijela u islamu za nas je previše, zato nam reci nešto što je sveobuhvatno, čega ćemo se čvrsto pridržavati.’ Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, mu reče: ‘Neka ti je jezik stalno vlažan od spominjanja Allaha.’” U predaji od Muaza ibn Džebela, radijallahu anhu, stoji: „Posljednje s čime sam se rastao od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je kada sam ga upitao: ‘Koje djelo je najbolje i najdraže Allahu?’ On mi je odgovorio: ‘Da ti smrt dođe, a tvoj jezik bude vlažan od spominjanja Allaha, Uzvišenog i Veličanstvenog.’”
رواه أحمد والترمذي وابن ماجه وابن حبان
Neki se ashab požalio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da mnogo ima dobrovoljnih dobrih djela, toliko da ih ne može stići sve uraditi, zbog svoje slabosti. Zato je zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga uputi na neko jednostavno djelo kojim će steći ogromne nagrade. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posavjetovao ga je da mu jezik konstantno bude vlažan od spominjanja Allaha u svakoj situaciji. Da, na primjer, govori: "Subhanallah, elhamdulillah estagfirullah", da uči dove i tako dalje.
Od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: 'Hoćete li da vas obavijestim o najvećim grijesima?', tri puta. Mi odgovorismo: 'Svakako, o Allahov Poslaniče!' On tada reče: 'Pripisivanje druga Allahu i neposlušnost roditeljima.' Bio je naslonjen, zatim se ispravi sjedeći i reče: 'Svakako, i lažan govor i lažno svjedočenje!' Zatim je toliko dugo ponavljao ovo dvoje zadnje da smo (od straha) rekli: 'Kamo sreće da prestane.'"
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu svoje ashabe obavještava o najvećim grijesima, među kojima je spomenuo tri: 1. Pripisivanje druga Allahu (širk). To znači da se nekome drugom mimo Allahu preusmjeri ibadet i da se neko drugi poistovijeti sa Allahom u Njegovom uluhijjetu, rububijjetu, imenima ili svojstvima. 2. Neposlušnost roditeljima koja se ogleda u svakom postupku i govoru koji im pričinjava neprijatnost. 3. Lažan govor u kojeg spada i lažno svjedočenje. To je svaki izmišljeni govor s kojim se želi od nekoga bespravno uzeti imetak, nasrnuti na nečiju čast i tome slično. Poslanik je više puta upozorio na lažan govor želeći da istakne njegovu opasnost i loše posljedice koje on ostavlja na društvo, tako da su ashabi kazali: "Kamo sreće da prestane", iz sažaljenja prema njemu i bojazni da ga ništa ne uznemirava.
Mikdad b. Ma'di Jekrib, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Kada neko od vas zavoli svoga brata, neka mu to kaže."
رواه أبو داود والترمذي والنسائي في الكبرى وأحمد
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je objasnio jedan razlog koji jača odnos među vjernicima i širi ljubav među njima, a to je da ako neko voli svog brata, treba mu reći da ga voli.
Od Abdullaha ibn 'Amra ibnil 'Asa, radijallahu anhuma, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Veliki grijesi su: Pripisivanje druga Allahu, neposlušnost roditeljima, bespravno ubistvo i lažna zakletva."
رواه البخاري
U ovom hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojašnjava nam neke velike grijehe, a to su oni za čijeg počinioca predstoji prijetnja na ovome ili onome svijetu. Prvi od tih grijeha je pripisivanje druga Allahu (širk). To znači da se nekome drugom mimo Allahu preusmjeri ibadet, i da se neko drugi poistovijeti sa Allahom u onome što je Njegova specifičnost: tj. u Njegovom uluhijjetu, rububijjetu, imenima ili svojstvima. Drugi je neposlušnost prema roditeljima koja se ogleda u svakom postupku i govoru koji im pričinjava neprijatnost. Treći je bespravno, nepravedno i nasilno ubistvo. I na koncu, četvrti je lažna zakletva, tzv. potapajuća zakletva - (gamus). To je zakletva u kojoj se neko svjesno i namjerno upušta u laži, a tako je nazvana jer ona potapa (tagmisu) njenog počinioca u grijeh ili vatru.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Ko se bude starao o udovicama i siromašnima, biće poput borca na Allahovom putu, i biće poput onoga koji noću klanja, a danju posti."
متفق عليه
Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, nas obavještava da onaj ko se brine o ženi čiji je muž preselio, koja nema nikoga da se založi za njene interese, te onaj ko se brine o siromahu, udjeljujući na njih imetak i nadajući se Allahovoj nagradi - takav će imati nagradu poput onoga ko se bori na Allahovom putu, ili onoga ko noć provodi u namazu bez umora i onoga ko neprestano posti.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: “Sustežite se od sedam pogubnih grijeha!” Ashabi upitaše: “Allahov Poslaniče, koji su to grijesi?” On odgovori: “Pripisivanje Allahu saučesnika (širk), sihr, ubistvo nedužne osobe, osim kada pravda to zahtjeva, poslovanje uz kamatu, uzimanje jetimskog imetka, bježanje s bojnog polja i potvora čestitih i nevinih vjernica.”
متفق عليه
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, naređuje svome ummetu da se udalji od sedam pogubnih zločina i grijeha. Kada je upitan o njima, objasnio je da su oni: Prvi: Širk prema Allahu: to znači da se neko smatra jednakim ili sličnim Njemu, u bilo kojem obliku, i usmjeravanje bilo koje vrste ibadeta prema nekome drugom mimo Allahu Uzvišenom. Ovaj grijeh se spominje prvi jer je najveći. Drugi: Sihr. On se sastoji od vezivanja čvorova, nejasnih učenja i postupaka, te ima negativan utjecaj na tijelo onoga ko je pod njegovim utjecajem. To ga može dovesti do smrti, bolesti ili razdvajanja u porodici. To je djelo šejtana, a mnogi ga postižu samo kroz širk i približavanje zlim duhovima čineći ono što oni vole. Treće: Ubistvo osobe koju je Allah zabranio ubiti, osim ako postoji zakonski opravdan razlog kojeg može samo vlast primijeniti. Četvrto: Poslovanje zasnovano na kamati, što obuhvata bilo koji način njenog korištenja. Peti: Prisvajanje i uzurpiranje imovine maloljetnog koji je ostao bez oca, a nije dostigao punoljetnost. Šesto: Bijeg s bojnog polja u sukobu s nevjernicima. Sedmo: Optuživanje čestitih žena za preljubu i blud, a i optuživanje muškaraca za isto.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Ne činite svoje kuće grobnicama, i ne činite moj mezar svetilištem. Donosite salavat na mene, jer će on doprijeti do mene gdje god vi bili."
رواه أبو داود
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio je da se u kućama ne obavljaju (dobrovoljni) namazi jer ih to čini poput grobnica i mezarja na kojima je zabranjeno da se obavlja namaz. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, također je upozorio ummet od prekomjernih posjeta njegovom mezaru i okupljanja tako da to postane redovan običaj. Ovakva praksa može postati put prema širku. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao je da se salavat na njega može izgovarati bilo gdje na Zemlji. Njemu dolazi salavat od bliskih i udaljenih na jednak način. Zbog toga, nema potrebe za stalnim putovanjem i odlaskom do njegovog kabura radi izgovaranja salavata.
