Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Enes ibn Malik, radijallahu 'anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Allah se više obraduje pokajanju Njegova roba, nego što bi se neko od vas obradovao pronalasku svoje izgubljene deve u pustinji." U drugom rivajetu/verziji, stoji: „Allah se više obraduje tevbi Svoga roba kada se pokaje, nego što bi to učinio neko od vas kada bi putovao na devi kroz pustinju i ona mu pobjegne, a na njoj mu sva hrana i voda, pa je dugo tražio i, izgubivši svaku nadu da će je pronaći, legao u hlad jednog drveta da se odmori, i u takvom stanju očaja, odjedanput, ugledao svoju devu u neposrednoj blizini njegovoj kako mirno stoji, te odmah skočio i uhvatio je za povodac i, od silne radosti, uzviknuo: 'Bože moj, Ti si moj rob, a ja sam Tvoj gospodar!', pogrešno se izrazivši od silne radosti."
Muttefekun alejh
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazuje nam da se Allah Uzvišeni više raduje pokajanju Njegovog roba koji se iskreno vrati pokoravanju Njemu, nego što se neko od ljudi raduje pronađenoj devi koju je izgubio u pustinji u kojoj nema nikog, bez vode, hrane, ljudi, te on u takvom očajnom stanju ode do jednog drveta, i zaspi ispod njega, čekajući smrt, izgubivši svaku nadu da će pronaći devu i ostati živ, s obzirom da mu je na toj devi koju je izgubio bila hrana i piće. Dok je bio u tom stanju, iznenada se pojavi deva čiji je povodac bio obješen na drvetu ispred kojeg je on legao. Takva sreća se ne može mjeriti ni sa čim, i nju ne može osjetiti i razumjeti osim onaj kome se desilo takvo jedno stanje, jer to je ogromna sreća i radost, život se vratio nakon smrti. Zbog te velike radosti on je uzeo povodac deve i kazao: "Allahu, ti si moj rob, a ja Tvoj gospodar.", želeći time da pohvali Allaha i da kaže: "Allahu, ti si moj Gospodar, a ja Tvoj rob.", ali se zbog velike radosti pogrešno izrazio.
Od Abdullaha b. Omera, radijallahu 'anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Doista Uzvišeni Allah prima pokajanje Svoga roba do smrtnog časa."
Hadis bilježi Ibn Madže - Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi imam Ahmed
Uzvišeni Allah prima pokajanje roba do momenta kada duša dođe u grlo. Kada se to desi više nema pokajanja kao što to Uzvišeni kaže: "Uzaludno je kajanje onih koji čine hrđava djela, a koji, kad se nekom od njih približi smrt, govore: 'Sad se zaista kajem!'", (En-Nisa: 18.)
Od Ebu Musaa, radijallahu 'anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Uzvišeni Allah pruža Svoju ruku noću kako bi se pokajao onaj ko zgriješi danju, a pruža Svoju ruku danju kako bi se pokajao onaj ko zgriješi noću, i tako sve dok ne izađe Sunce sa zapada."
رواه مسلم
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam je kazao da Uzvišeni Allah prihvata pokajanje Svoga roba. Zato, kada rob učini grijeh danju, a onda se pokaje noću, Allah će prihvatiti njegovo pokajanje. Isto tako, kada rob učini grijeh noću, a potom se pokaje danju, njegovo pokajanje bit će primljeno. Allah Uzvišeni pruža Svoju ruku kako bi prihvatio pokajanje jer mu se On raduje i drago Mu je da pokajanje primi. Vrata pokajanja bit će otvorena sve dok se Sunce ne pojavi sa zapadne strane, što je nagovještaj kraja ovoga svijeta. Tada se vrata pokajanja zatvaraju.
Od Ebi Mes'uda, radijallahu 'anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: „U ono što je svijet od prijašnjih vjerovjesnika zapamtio spadaju i riječi: 'Ako te nije stid, čini šta hoćeš.'“
رواه البخاري
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da su prijašnji poslanici ostavili preporuku koja se prenosila među ljudima i nasljeđivala iz generacije u generaciju, sve dok nije stigla do početka ovog ummeta. Ona glasi: "Kada nešto želiš uraditi, razmisli da li je to nešto zbog čega se treba stidjeti. Ako nije, onda uradi. Ako jeste, ostavi to." Zaista je stid ono što sprečava činjenje ružnih djela, pa ko nema stida, prepustit će se svakom zlu i nepravdi.
Od Abdullaha b. Omera, radijallahu 'anhuma, prenosi se da je rekao: "Uzeo me je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, za rame (plećku), i rekao mi: 'Budi na ovom svijetu kao stranac, ili putnik u prolazu.'" Ibn Omer, radijallahu 'anhu, imao je običaj kazati: "Kada omrkneš ne očekuj da ćeš osvanuti, a kada osvaneš ne očekuj da ćeš omrknuti, u zdravlju se pripremi za bolest, i u životu se pripremi za smrt."
رواه البخاري
Ibn Omer, radijallahu anhuma, spominje nam da ga je jednom prilikom Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dohvatio za rame, te ga posavjetovao: Budi na ovome svijetu poput stranca koji se pojavio na nekom mjestu gdje nema mjesta za stanovanje, niti ikakvog utočišta. On tu nema ni porodice, niti bilo kakvih veza sa drugim ljudima koje će ga odvratiti od njegovog Stvoritelja. Štaviše, budi poput prolaznik, koji je u još težem položaju od stranca. Stranac se može zadržati na jednom mjestu neko vrijeme, dok prolaznik samo prolazi, bez zaustavljanja, s namjerom da stigne u svoju domovinu. Poput putnika prolaznika, vjerniku na ovom svijetu ne treba ništa više osim onoga što mu je nužno da dođe do svog krajnjeg odredišta. Ibn Omer, radijallahu anhuma, postupao je prema ovom savjetu i govorio: "Kada osvaneš, ne očekuj večer, a kada omrkneš, ne očekuj jutro. Smatraj sebe među stanovnicima grobova, a svaki život popraćen je i zdravljem i bolešću." Zato iskoristi svoje dane zdravlja za pokornost, prije nego te zadesi bolest; iskoristi vrijeme u činjenju dobra dok si zdrav, prije nego ti bolest onemogući njihovo činjenje. Iskoristi svoj život na ovome svijetu da prikupiš ono što će ti koristiti nakon smrti.
Od Abdullaha b. Busra, radijallahu anhu, prenosi se da je neki čovjek rekao Allahovom Poslaniku: "Allahov Poslaniče, mnogo je islamskih propisa, pa mi kaži nešto najvažnije čega ću se posebno pridržavati." On mu je rekao: "Neka ti je jezik neprestano vlažan od spominjanja Allaha."
رواه الترمذي وابن ماجه وأحمد
Neki se ashab požalio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da mnogo ima dobrovoljnih dobrih djela, toliko da ih ne može stići sve uraditi, zbog svoje slabosti. Zato je zatražio od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga uputi na neko jednostavno djelo kojim će steći ogromne nagrade. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posavjetovao ga je da mu jezik konstantno bude vlažan od spominjanja Allaha u svakoj situaciji. Da, na primjer, govori: "Subhanallah, elhamdulillah estagfirullah", da uči dove i tako dalje.
Od Enesa ibn Malika se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Niko od vas neće biti pravi vjernik sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi samome sebi."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam pojašnjava da niko ne može ostvariti potpuno vjerovanje sve dok svome bratu ne bude želio isto što želi i sebi. To se odnosi na sva djela pokornosti i na sve vrste dobra i ovoga i onoga svijeta. S druge strane, potrebno je i da prezire da se desi nešto njegovom bratu kao što prezire i za sebe. Prema tome, ako neko primijeti na svom bratu muslimanu nedostatak u praktikovanju vjere, potrebno je da se potrudi da se to ispravi, a ako primijeti neko dobro kod njega, neka ga u tome podrži. Sve u svemu, neka savjetuje svog brata na najbolji način kada je posrijedi i ovaj i onaj svijet.
Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko se pokaje prije nego što Sunce izađe sa zapada, Allah će primiti njegovo pokajanje."
Hadis bilježi imam Muslim
Iz hadisa vidimo da Allah, subhanehu ve teala, prima pokajanje Svog roba griješnika sve dok Sunce ne izađe sa zapada, jer se time završava vrijeme primanja pokajanja, i to je jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je rekao: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: 'Tako mi Allaha, ja tražim od oprost od Allaha, i kajem Mu se u jednom danu više od sedamdeset puta.'"
Hadis bilježi imam Buhari
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kojem su oprošteni i prijašnji i kasniji grjesi, se zaklinje da traži oprost i kaje se Allahu u jednom danu više od sedamdeset puta.
