Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Ebu-Zerr Džundub ibn Džunade i Muaz ibn Džebel, radijallahu anhuma, prenose da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Boj se Allaha gdje god da si, i poslije lošeg djela učini dobro djelo koje će obrisati loše, i prema ljudima se lijepo ophodi."
رواه الترمذي
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje tri stvari: Prvo: Bogobojaznost, a to znači izvršavanje obaveza i ostavljanje zabranjenih djela, u svakom vremenu, mjestu i stanju, bilo u tajnosti ili javno, u blagostanju ili iskušenju, i u svim drugim okolnostima. Drugo: Kada učiniš loše, uradi dobro djelo (namaz, sadaka, dobročinstvo itd.) nakon njega, kako bi se to loše djelo izbrisalo. Treće: Ponašaj se prema ljudima s lijepim ahlakom, kroz osmijeh pri susretu, blagost, nježnost, činjenje dobra i neuznemiravanje.
Ebu Bekrete, radijallahu anhu, je rekao: "Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je kazao: ''Ako se sukobe dva muslimana sa sabljama i ubica i ubijeni će u Vatru.' Rekoh: ''Allahov Poslaniče, za ubicu razumijem, ali zašto će i ubijeni u Vatru?", upitao sam. 'On je također nastojao da ubije svoga brata,' odgovori Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas upozorava da će završiti u Džehennemu dva muslimana koji nasrnu jedan na drugog sa sabljama, a obojica žele ubiti jedan drugog. Što se tiče ubice, on će biti kažnjen sa Vatrom uslijed počinjenog ubistva. Međutim, ashabima nije bilo jasno zbog čega će ubijeni završiti u Džehennemu, pa im je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, to obrazložio kazavši da je to uslijed njegove namjere da ubije muslimana. U tome ga je spriječilo samo što ga je drugi preduhitrio sa ubistvom.
Prenosi se od Omera ibnul Hattaba, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Djela se vrednuju prema namjeri, i doista svakom čovjeku pripada samo ono što je naumio. Pa ko učini hidžru (ko se preselio iz jednog mjesta u drugo) radi Allaha i Njegova Poslanika, njegova hidžra je ka Allahu i Njegovom Poslaniku, a ko učini hidžru radi neke ovosvjetske koristi, ili radi žene da je oženi, njegova hidžra je za ono za što je naumio." U verziji kod Buharije stoji: "Djela se vrednuju prema namjerama. Svakom čovjeku pripada samo ono što je namjeravao."
متفق عليه
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u ovom hadisu ističe da se prema namjerama vrednuju djela koja se tiču ibadeta i međuljudskih odnosa. U skladu s tim, onaj ko svojim dobrim djelom želi neki interes mimo Allahovog zadovoljstva, dobit će to što je naumio. S druge strane, ko se dobrim djelom želi približiti Allahu, za njega će biti nagrađen pa čak i ako se radilo o nečemu svakidašnjem, poput konzumiranja jela i pića. Nakon toga, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je naveo primjer kako bi bolje pojasnio kakav utjecaj namjera ima na djela koja su po svojoj vanjštini identična. Naime, onaj ko učini hidžru sa namjerom da postigne Allahovo zadovoljstvo, njegova će mu hidžra biti primljena i šerijatski ispravna, i biće nagrađen zbog iskrenosti. A onaj ko učini hidžru radi ovosvjetske koristi, poput imetka, ugleda, trgovine ili ženidbe, neće ostvariti osim ono što je namjeravao, i neće imati nikakve nagrade niti sevaba na onome svijetu.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je neki čovjek rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Oporuči mi!" Poslanik mu reče: "Ne ljuti se!" Ovaj čovjek je još nekoliko puta ponovio isto pitanje, a poslanik mu je svaki put isto odgovarao: 'Ne ljuti se'.
رواه البخاري
Jedan ashab je zatražio od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da ga uputi na nešto što će mu koristiti, pa mu je naredio da se ne upušta u ono što će mu izazvati ljutnju, te da ne reaguje u skladu sa ljutnjom ukoliko se već naljuti. Dakle, nemoj nikoga udariti niti uvrijediti ako se naljutiš, već savladaj srdžbu. Nekoliko je puta čovjek iskazao istu želju govoreći: "Oporuči mi!", a Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu je svaki put isto kazao: "Ne ljuti se!"
Od Omera ibnul Hattaba, radijallahu anhu, se navodi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Kada biste se vi oslanjali na Allaha istinski, On bi vam davao opskrbu kao što pticama daje. One osvanu gladne, a omrknu site."
رواه الترمذي وابن ماجه وأحمد
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas podstiče da se oslanjamo na Allaha kada želimo pribaviti korist i otkloniti štetu po pitanju ovosvjetskih i vjerskih stvari. Niko ne može da podari i da uskrati, da našteti i da dadne korist izuzev Njega Uzvišenog. Potrebno je i da poduzmemo korake koji su u okvirima naših mogućnosti kako bismo pribavili koristi i otklonili štetu, a usto se trebamo iskreno osloniti na Uzvišenog Allaha. Kada tako postupimo, On će nas opskrbiti kao što ptice opskrbljava. U rano jutro one kreću u potragu za opskrbom gladne, a navečer se vraćaju punih stomaka. I ptice, dakle, čine ono što je do njih u traženju opskrbe bez ljenosti i čekanja da to neko drugi uradi za njih.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, prenoseći to od svog Gospodara rekao: "Kada rob učini neki grijeh i kaže: 'Allahu moj, oprosti mi moj grijeh.', Allah, Uzvišeni, kaže: 'Moj rob je pogriješio, i zna da ima Gospodara Koji prašta grijeh i Koji kažnjava zbog grijeha ako hoće.' Zatim rob ponovo učini grijeh pa kaže: 'O Gospodaru, oprosti mi moj grijeh.', a Allah Uzvišeni, kaže: "Moj rob je učinio grijeh, i zna da ima Gospodara Koji prašta grijeh, i Koji kažnjava zbog grijeha ako hoće. Ja sam oprostio Mome robu, pa neka radi šta hoće.'"
متفق عليه
Prenosi Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, od njegovog Gospodara da neki rob kada učini grijeh, a potom kaže: "Allahu, oprosti mi!", Allah mu tada kaže: "Moj rob je počinio grijeh. Zna da ima Gospodara Koji može oprostiti grijeh, a može i kazniti. Oprostio sam mu." Nakon nekog vremena, taj isti rob ponovo počini grijeh, te se Allahu obrati: "Gospodaru, oprosti mi!" Allah tada kaže: "Moj rob je počinio grijeh. Zna da ima Gospodara Koji može oprostiti grijeh, a može i kazniti. Oprostio sam mu." Zatim rob ponovo počini grijeh i zavapi: "Gospodaru, oprosti mi!" On kaže: "Moj rob je počinio grijeh. Zna da ima Gospodara Koji može oprostiti grijeh, a može i kazniti. Oprostio sam mu. Neka Moj rob radi šta želi jer dokle god on čini grijehe, a potom se kaje i namjerava da se više ne vraća grijehu. Dokle god tako postupa, Ja ću mu opraštati budući da pokajanje briše ono što je bilo prethodno."
Od Abdullaha ibn 'Amra, radijallahu anhuma, se prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Zaista su pravedni kod Allaha na minberima od svjetlosti; pored desne ruke Milostivog, a obje su Njegove ruke desnice. To su oni koji su pravedni u svojim presudama, prema svojim obiteljima i onome što im je dato u namjesništvo (na upravu)."
رواه مسلم
Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nas u ovom hadisu obavještava da oni koji sude pravedno među ljudima i u svojoj porodici, oni će sjediti na uzvišenim mjestima stvorenim od svjetlosti. Na taj način, Allah će im ukazati počast na Sudnjem danu. Ova uzvišena mjesta će se nalaziti kraj desne ruke Milostivog, a obje Njegove ruke su desnice.
Od Džerira, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Ko bude uskraćen od blagosti uskraćen je od svakog dobra."
رواه مسلم
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas obavještava da onaj ko bude uskraćen blagosti, on neće imati uspjeha ni na ovom, ni na onom svijetu, te neće pravilno postupati ni prema samome sebi, ni prema drugima. Takav je, prema tome, uskraćen svakog dobra.
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitao ashabe: "Znate li šta je to gibet?" Rekoše: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.' On reče: 'Da spomeneš svoga brata po onome što prezire.' Bi rečeno: 'A ako je tačno to što kažem o svome bratu?' Reče: 'Ako je tačno to što si o njemu rekao, ogovorio si ga, a ako nije, onda si ga potvorio.'"
رواه مسلم
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nam daje definiciju zabranjenog ogovaranja, a to je da se spomene musliman koji je odsutan po onome što on ne bi volio da se spomene, svejedno radilo se o njegovim osobinama ili fizičkom izgledu. Prema tome, ogovaranje bi bilo na primjer, kada bi neko za nekoga kazao da je ćorav, varalica, lažljivac i tako dalje. Ukoliko se to ne bi nalazilo pri tom čovjeku, onda se to smatra potvaranjem koje je teže od ogovaranja.
