





























Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Od En-Nu'mana ibn Bešira, radijallahu anhuma, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj koji se pridržava Allahovih granica i onaj koji ih narušava su poput ljudi koji plove jednom lađom. Jedni se nalaze na palubi, a drugi u donjem dijelu lađe. Oni koji su se nalazili u donjem dijelu lađe, kada bi osjetili žeđ, odlazili bi do onih na palubi i od njih tražili vodu. Pa su jednom rekli: ‘Kada bismo mi sebi u našem dijelu napravili otvor, da ne uznemiravamo ove koji su iznad nas.’ Ako bi ih pustili da učine ono što namjeravaju, svi bi bili upropašteni, a da ih uzmu za ruku (i posavjetuju), spasili bi i njih i sebe!"
رواه البخاريAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam navodi kakav je primjer, s jedne strane, onih koji se pridržavaju za Allahove granice, onih koji naređuju na dobro i odvraćaju od zla. A s druge strane, kakav je primjer onih koji krše Allahove propise, ne rade dobro i čine loše. Kakav oni utjecaj ostavljaju na društvo? Oni su poput ljudi koji su se ukrcali na lađu i bacili strelice ili kocku da odrede gdje će ko sjediti. Jedni su dobili pozicije na palubi, a drugi na donjem dijelu lađe. Kada bi htjeli donijeti vode oni u donjem dijelu lađe bi odlazili kod onih na palubi. Jednom prilikom kazaše: "Kada bismo mi sebi u našem dijelu napravili otvor, da ne uznemiravamo ove koji su iznad nas." Ako bi ih ovi na palubi pustili da to učine svi bi se utopili zajedno sa lađom, a ako bi ih spriječili, svi bi se spasili.
Alija b. Ebu Talib, radijallahu anhu, izjavio je: "Govorite ljudima ono šta razumiju! Zar želite da se Allah i Njegov Poslanik u laž utjeruju!"
Hadis bilježi imam BuhariVladar pravovjernih Alija b. Ebu Talib objašnjava da je običnim ljudima potrebno govoriti samo o onome što oni razumiju. O stvarima koje su im potrebne da shvate osnove ispravnog vjerovanja i da znaju osnovne propise o dozvoljenim i zabranjenim stvarima, te da se ostavi sve ostalo što će ih odvraćati od toga, pogotovu ako nisu za tim u potrebi, ili ako će ih to zbog nedovoljnog znanja i razumijevanja dovesti u situaciju da odbace istinu.
Prenosi se da je Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu 'anhu, rekao: "O ljudi, zaista vi pogrešno razumijevate ajet: 'O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao.' (El-Maida, 105.) Ja sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, da je rekao: 'Zaista, kada ljudi vide nasilnika i ne spriječe ga u njegovim djelima, sve ih čeka skora kazna od Allaha.'"
رواه أبو داود والترمذي والنسائي في الكبرى وابن ماجه وأحمدEbu Bekr, radijallahu 'anhu, kazuje da su ljudi učili ovaj ajet: "O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao." (El-Maide, 105.) I da ga razumijevaju kako čovjek treba samo da se brine o sebi, a da mu nakon toga neće naštetiti onaj ko je u zabludi, te da ljudi nisu zaduženi širenjem dobra i uklanjanjem zla. On ih je upoznao da je takvo tumačenje neispravno i da je čuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: Zaista, kada ljudi vide nasilnika i ne spriječe ga u njegovim djelima, a imaju mogućnost za to, sve ih čeka skora kazna od Allaha, kako onoga ko čini zlo, tako i onoga ko o njemu šuti.
"Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, ili ćete naređivati na dobro i odvraćati od zla, ili će Allah na vas poslati kaznu nakon koje ćete Ga dozivati i moliti, a On vam se neće odazvati."
Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi imam AhmedGovor Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša", je zakletva kojom se Vjerovjesnik, sallallallahu 'alejhi ve sellem, kune Allahom Uzvišenim jer je On Taj u Čijoj su ruci duše robova, upućuje ih ako želi a ako želi (pravedno) ih ostavlja u zabludi, ako želi neke usmrćuje a neke ostavlja u životu. Tako da su sve duše u Allahovoj ruci i pod Njegovom htijenjem i odredbom, kao što tebereke ve ta'ala kaže: "I duše i Onoga Koji je stvori, pa joj put dobra i put zla shvatljivim učini." (Eš-Šems, 8-9.) Zato se Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kune na ovaj način, a naići ćemo da se često kune ovim riječima: "Tako Onoga u Čijoj je ruci moja duša", a ponekad se kune i riječima: "Tako mi Onoga u Čijoj je ruci Muhammedova duša", zato što je to najbolja i najčistija duša pa zaslušuje da je koristi u zakletvi. Zatim je spomenuo razlog zbog koga se kune, a to je da naređujemo na dobro, a od zla odvraćamo ili će Allah na nas sve spustiti kaznu, pa ćemo Ga onda moliti, a On nam se neće odazivati.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Svakog dana čovjek je dužan podijeliti sadaku za svaki zglob svoga tijela: da pravedno presudiš između dvojice je sadaka, pomoći čovjeku da uzjaše jahalicu, i pomoći mu da na nju natovari teret je sadaka, lijepa riječ je sadaka, svaki korak prema džamiji ubraja se u sadaku, i uklanjanje s puta onoga što smeta prolaznicima jest sadaka."
متفق عليهPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojašnjava da svaki punoljetni musliman svakog dana treba dati sadaku za svaki zglob u njegovom tijelu kao dobrovoljni čin zahvalnosti Allahu Uzvišenom na zdravlju i zato što mu je podario zglobove kojima može obavljati različite pokrete poput savijanja i ispravljanja. U hadisu je pojašnjeno da je sadaka svaki oblik dobročinstva i da nije ograničena samo na davanje imetka. Primjeri tome su sljedeći: Sadaka je popraviti odnos među zavađenima; sadaka je pomoći onome ko nije u stanju da se popne na jahalicu, ili da natovari stvari; sadaka je svaka lijepa riječ poput: zikra, dove, selama i tome slično; sadaka je svaki korak kojim se korača s ciljem obavljanja namaza; te je i sadaka da se ukloni s puta sve što smeta prolaznicima.
Od Ebu Hurejre, radijallahu 'anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Imami vam klanjaju (predvode) namaz, ako ispravno klanjaju nagradu imate i vi i oni, a ako pogriješe vama pripada nagrada za vaš namaz a njima grijeh za napravljenu grešku."
Hadis bilježi imam BuhariAllahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojašnjava da naši imami (predvodnici) u namazu, ukoliko klanjaju ispravno imaju nagradu oni, i oni koji klanjaju za njima, međutim ukoliko u nečemu pogriješe oni su griješni za to, a klanjači imaju nagradu za svoj namaz. Ovo se odnosi na vođe ljudi kao i na njihove imame u mesdžidima. Ovim hadisom se ukazuje na obavezu sabura (strpljivosti) u poslušnosti imamu, pa i ako bi pogriješio u namazu ili ga ne klanjao u njegovo prvo vijeme, ne smije mu se ukazati neposlušnost, nego će sačekati sa džematom dok ne dođe imam. U tom slučaju naše odgađanje namaza će biti opravdano, jer čekamo džemat i ne želimo se protiviti imamu, i naša je nagrada kao da smo klanjali namaz u njegovom prvom vremenu. Uvjet za ovo jeste da ne prođe namasko vrijeme. Odvajanje od ljudi, neposlušnost vođama i podsticanje ljudi na protivljenje vođama su stvari koje nisu svojstvene islamu.
„Allahu moj, kome bude povjereno namjesništvo i uprava nad mojim umetom (sljedbenicima), pa im bude otežavao (grubo postupao prema njima), i Ti njemu otežaj, a kome bude povjereno namjesništvo i uprava, pa bude blag prema njima, budi i Ti blag prema njemu.“
Hadis bilježi imam MuslimOvaj hadis pojašnjava važnost upravljanja i vođstva, a Poslanik je učio dovu da sa onim ko upravlja pa oteža ljudima, Allah postupi isto tako, i da sa onim ko prema njima pravedno postupa i blago se ophodi, bude blag i da ga nagradi. Kazna i nagrada podudaraju se s onim zbog čega su zasluženi.
Prenosi se od Zubejra b. Adijja da je rekao: „Došli smo kod Enesa b. Malika, radijallahu 'anhu, i žalili se njemu na ono što nas je snašlo od Hadžadža, pa reče: 'Strpite se, jer, uistinu, neće doći ni jedno vrijeme, a da ono poslije njega nije gore od njega. Sve bit će tako dok ne sretnete svoga Gospodara.' To sam čuo od vašeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.“
Hadis bilježi imam BuhariZubejr b. 'Adijj i jedna skupina došli su kod Enes b. Malika, radijallahu 'anhu, sluge Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, žaleći mu se na tegobu i nasilje od strane Hadždžadža b. Jusufa es-Sekafija, jednod od namjesnika emevijskog halife. Bio je poznat po nepravdi, ubijanju, veoma ohol i strog. Enes, radijallahu 'anhu, naredio im je da budu strpljivi na nepravdi vladara, te im je kazao da ljudima neće doći vrijeme, a da ono poslije njega neće biti gore, sve dok ne sretnu svoga Gospodara i da je to čuo od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zlo koje se spominje nije apsolutno zlo, nego može biti samo u nekim stanjima i situacijama, dok dobro može biti prisutno u drugim.
Prenosi se od Vaila El-Hadramija da je rekao: "Selema b. Jezid El-Džufi upitao je Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Allahov Vjerovjesniče, šta nam savjetuješ da činimo ako naši nadređeni traže od nas da izvršavamo svoje obaveze prema njima, a sami ne ispunjavaju svoje obaveze prema nama?' Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, okrenu se tada od njega. On ga ponovo upita, a Poslanik se opet okrenu. Zatim ga je upitao drugi ili treći put, pa ga je El-Eš'as b. Kajs povukao. Rekao je (Allahov Poslanik): 'Slušajte i pokoravajte se. Oni su odgovorni za ono što su se obavezali, a vi za ono što ste se obavezali.'"
رواه مسلمPoslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan je o vođama koji traže svoja prava od ljudi, kao što su poslušnost i pokornost, a odbijaju da ispune svoje obaveze; da pružaju pravdu, dijele plijen, ispravljaju nepravde i uspostavljaju red. "Šta nam naređuješ da radimo s njima?" Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, skrenuo je pogled od njega, kao da je mrzio ta pitanja. Međutim, pitalac ga je ponovo upitao, a zatim i treći put. Tada ga je El-Eš'as b. Kajs, radijallahu anhu, povukao kako bi mu naznačio da treba šutjeti. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: "Slušajte njihove riječi i pokoravajte se njihovim naredbama; jer oni su odgovorni za ono što im je povjereno", a to su pravednost i ispunjavanje obaveza prema narodu, "a vi ste odgovorni za ono što je vama povjereno", a to su pokornost, ispunjenje obaveza i strpljenje u nevoljama.