Hadeeth Cards
Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way
All
Ebu Musa El-Eš'ari, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Nahranite gladnog, posjetite bolesnika i oslobodite zarobljenika!"
رواه البخاري
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pojasnio da je od prava muslimana nad muslimanom da nahrani gladnog, posjeti bolesnog i oslobodi zarobljenika.
Ebu Umama, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vrijednost učenjaka nad pobožnjakom poput je vrijednosti koju ja imam nad onim koji je najneugledniji među vama.” Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uistinu Allah, Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zemlje, čak i mrav u svom mravinjaku, pa i riba – donose salavat na onoga ko ljude podučava dobru.”
Hadis bilježi Tirmizi
Ovaj je hadis ranije naveden kada smo pojašnjavali vrijednost nauke i islamskih učenjaka, koji uz izvršavanje propisanih ibadeta obavljaju i dobrovoljne ibadete, u skladu sa svojim mogućnostima. Pobožnjak koji se spominje u hadisu jeste osoba koja se posveti isključivo ibadetu. Riječi: “poput je vrijednosti koju ja imam nad onim koji je najneugledniji među vama”, ukazuju na vrijednost učenjaka u odnosu na vrijednost pobožnjaka, a to se dodatno pojačava time što se kao primjer navodi vrijednost Allahovog Poslanika u odnosu na ashaba koji je na najnižem stepenu vrijednosti, tako da se riječ “najneugledniji” odnosi na ashaba. Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dodao: “Uistinu Allah, Njegovi meleki, stanovnici nebesa i Zemlje, čak i mrav u svom mravinjaku, pa i riba – donose salavat na onoga ko ljude podučava dobru”, a ovdje se riječi: “stanovnici Zemlje”, odnose na ljude i džinne, kao i na sav životinjski svijet, što se dodatno precizira riječima: “pa čak i mrav u svome mravinjaku, kao i riba”, dok se riječju “dobru”, ukazuje na vjerske nauke i ono što predstavlja spas i na ovom i na onom svijetu. Salavat Uzvišenog Allaha označava pohvalu koju On upućuje Svome robu među stanovnicima nebesa, salavat od meleka znači traženje oprosta, a ne postoji veći stepen nad stepenom onoga za čiji oprost mole meleki i sva stvorenja do Sudnjega dana. Zbog toga sevapi učenjaka ne prestaju njegovom smrću.
Od Huzejfe b. El-Jemana, radijallahu anhu, i Hafse bint Omer b. El-Hattab, radijallahu anhuma, se prenosi da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi htio spavati stavio svoju desnu ruku ispod obraza a zatim bi rekao: "Allahu moj, sačuvaj me Tvoje kazne na dan kada budeš proživio Svoje robove." U drugoj predaji stoji da bi to rekao tri puta.
Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi Nesai - Hadis bilježi Ebu Davud - Hadis bilježi imam Ahmed
U ovom hadisu imamo sunen kavlijje ili riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i sunen fi'lijje, odnosno njegova djela, i obe vrste sunneta se tiču načina spavanja. Što se tiče djela, to je način na koji je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spavao. Huzejfe, radijallahu anhu, nam to opisuje pa kaže: "Kada bi htio spavati stavio bi desnu ruku ispod obraza." U ovome je dokaz da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spavao na desnoj strani, jer kada je stavio desnu ruku pod svoj obraz nema sumnje da je spavao na desnoj strani, a na to ukazuju i druge predaje. U ovom hadisu je došao dodatak stavljanja ruke pod obraz, pa ko može da tako postupi ugledajući se na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, neka uradi, a ko se zadovolji spavanjem na desnoj strani to mu je dovoljno. Na to ukazuju predaje u kojima se spominje spavanje na desnoj strani bez stavljanja ruke pod obraz. Vjerovatno je to zbog toga što bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad stavljao ruku pod obraz, pa su zbog toga neki ashabi to prenijeli od njega a drugi nisu. Međutim sve predaje spominju spavanje na desnoj strani što ukazuje da je to sunnet koji su svi vidjeli kod njega, sallallahu alejhi ve sellem. "Zatim bi rekao", prijedlog zatim (summe) ukazuje na redosljed, da je jedno dolazilo poslije drugog, i na vremenski razmak između dvije radnje. To znači da bi prvo legao na desnu stranu i stavio desnu ruku pod obraz, a nakon toga proučio spomenuti zikr. Nije uvjet da čovjek odmah nakon što legne izgovori ovaj zikr, jer kao što smo rekli "summe" ukazuje na vremenski razmak između dvije radnje, pa ako bi čovjek nakon što legne prvo razgovarao sa svojom suprugom a nakon toga izgovorio ovaj zikr, nema smetnje. "Allahu moj, sačuvaj me Tvoje kazne na dan kada budeš proživio Svoje robove", ovo je dova najveličanstvenijim Allahovim imenom, kao što kažu neki, a to je stav većine uleme. "Sačuvaj me patnje na dan proživljenja". Ovaj izraz "sačuvaj me" može imati dva značenja. Prvo je zaštita od Allaha, subhanehu ve teala, iz Njegove milosti i blagonaklonosti, a drugo je uputa i pomoć od Allaha u činjenju onoga što uvodi u Džennet i spašava od kazne. Ispravno mišljenje je da se oba ova značenja podrazumijevaju hadisom jer je osnova da se uzima općenito značenje i na to ukazuje i tekst hadisa, a da bi se odredilo posebno značenje za to je potreban dokaz. Izraz "azabeke" odnosno "Tvoje kazne" ukazuje na sve vrste kazne, a na prvom mjestu džehennemska patnja. Međutim, Allah, subhanehu ve teala, ovaj dan naziva El-Kari'ah (Smak svijeta), Es-Saahah (Glas zaglušujući), Et-Tameh (Nevolja), El-Kijameh (Sudnji dan)...što ukazuje na strahotu i teškoću ovog dana, pa je stoga primjereno da se traži zaštita od Allaha, subhanehu ve teala, od patnje ovog dana. U riječima "Tvoje kazne", pripisana je kazna Allahu, subhanehu ve teala, da bi se ukazalo na njenu strahotu, teškoću i veličinu a također ima značenje prepuštanja Allahu, subhanehu ve teala, jer je on Gospodar Koji upravlja Svojim robovima i Svojom kaznom i ima nadmoć nad njima. Oba značenja se mogu razumjeti iz teksta. Pogledajmo ovu istančanu vezu između sna koji se naziva sestrom smrti ili mala smrt, i proživljenja koje slijedi nakon smrti. U ovom hadisu uočavamo ovu preciznu vezu između jedne stvari i onoga što dolazi nakon te stvari i ovo je od ljepote izražavanja Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Talha b. Ubejdullah, radijallahu anhu, prenosi da bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi ugledao mlađak, rekao: “Allahu moj, neka nam mlađak dođe sa sigurnošću i imanom, sa mirom i islamom! Moj i tvoj Gospodar je Allah, ti si mlađak upute i dobra!”
Hadis bilježi Ibn Ebi Šejbe - Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi imam Ahmed - Hadis bilježi Darimi
Talha b. Ubejdullah, radijallahu anhu, obavještava nas da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kad bi ugledao mlađak, prve, druge ili treće noći po njegovom pojavljivanju, izgovarao ovu veličanstvenu dovu, kojom se moli Uzvišeni Allah da mlađak ukaže sa sigurnošću i bez straha po vjeru ili dunjaluk, da u novom mjesecu učvrsti iman i zaštiti ga od svega što mu može naštetiti. Ovom dovom traži se od Uzvišenog Allaha da sačuva islam, da podari sigurnost od svakog zla, odnosno da odagna sve što šteti čovjeku, njegovoj vjeri i imanu, a da podari sve ono što koristi i njemu i njegovoj vjeri i imanu.
Ubejj b. Ka'b prenosi: „Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, bi, kada bi prošla trećina noći, ustao i povikao: 'O ljudi, spominjite Allaha. Približava se dan kada će se prvi put puhnuti u rog, a zatim i drugi put! Približava se smrt s onim što sa sobom nosi!' Ubejj reče: 'Allahov Poslaniče, želim povećati učenje salavata na tebe, pa koliko ću vremena od noćnog ibadeta, provesti u učenju salavata?' 'Koliko hoćeš.' – odgovori on. 'Hoću li četvrtinu?' 'Koliko hoćeš.' – reče on – 'Ako povećaš, bolje za tebe!' 'Da provedem polovinu?' 'Koliko hoćeš.' – odgovori on - 'Ako povećaš, bolje za tebe!' Rekoh: 'Da provedem dvije trećine?' Reče: 'Koliko hoćeš.' Sve što provedeš više, biće bolje za tebe!' Rekoh: 'Cjelokupno vrijeme noćnog ibadeta provešću u učenju salavata na tebe (spominjući te salavatima)?' On će na to: 'Ako tako budeš radio, postići ćeš ono što želiš i biće ti oprošteni grijesi.'“ Bilježi Tirmizi i kaže da je dobar.
Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi imam Ahmed
Na početku hadisa se spominje da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustajao u trećini noći i upozoravao bi ummet na nemarnost, podstičući ga da čini ono čime će Allah biti zadovoljan. On je govorio: “O ljudi, Allaha spominjite”, tj. jezicima i srcima kako bi vas to podstaklo do što više činite dobro, a da ono što nije dobro ostavljate. U hadisu se, također, spominje da je pitalac imao dovu koju je za sebe učio, pa je mogao da trećinu toga odredi za dovu za Poslanika, i salavat ili polovinu toga ili sve, kao npr. da donosi salavat umjesto učenja dove. Potvrđena je predaja od Ebu Hurejre u kojoj stoji: “Ko na njega donese jedan salavat, Allah na njega donose deset.” Bilježi Muslim, 1/306., br. 408. Tako da mu je nagrada za salavat dovoljna. Zato u nastavku hadisa stoji: “postići ćeš ono što želiš i biće ti oprošteni grijesi.”, tj. ti tražiš da ti se neka šteta ukloni, šteta koja prouzrokuje grijeh i brigu, pa kada doneseš salavat umjesto tvoje dove, ostvarićeš cilj. Ako umjesto za sebe čini dovu za Poslanika, imat će više od onoga što bi tražio za sebe.
Aiša, radijallahu 'anhu, kaže: "Moj otac Ebu Bekr es-Sidik, radijallahu 'anhu, imao je roba koji mu je davao dio zarađenog imetka kao svom vlasniku. Ebu-Bekr je jeo od tog imetka. Jednog dana je rob donio nešto hrane Ebu Bekru, pa je on to pojeo. Rob mu tada veli: ‘Znaš li ti šta je ovo?' Ebu Bekr reče: 'Šta je?' Rob reče: 'U doba džahilijjeta sam gatao jednom čovjeku, ali sam ga varao jer nisam znao gatati. Bilo mu je dobro, pa me je sreo i dao mi naknadu za to što sam mu gatao, a što si ti pojeo.' Tada je Ebu Bekr stavio prst (u grlo) i sve je povratio što je pojeo." (Buhari)
Hadis bilježi imam Buhari
Ebu Bekr es-Sidik, radijallahu 'anhu, imao je roba koji mu je davao dio zarađenog imetka kao vlasniku, svaki dan. Jednog dana je rob donio nešto hrane Ebu Bekru, pa je on to pojeo. Rob mu tada veli: “Znaš li ti šta je ovo?” Ebu Bekr reče: “A šta je?” Rob reče: “U doba džahilijjeta sam gatao jednom čovjeku, ali sam ga varao jer nisam znao gatati. Bilo mu je dobro, pa me je sreo i dao mi za to što sam mu gatao naknadu, a što si ti pojeo.” Ova naknada je haram bez obzira da li znao gatati ili ne, jer je Poslanik zabranio naknadu gatara. (bilježi Buhari 3/84., br. 2237., i Muslim, 3/1198., br. 1567. od Ebu Mesuda Ensarija) Kada je Ebu Bekr čuo za to, stavio prst (u grlo) i sve je povratio što je pojeo, kako ne bi u svoj stomak ubacio nešto što je haram, što je stečeno na haram način. (Buhari)
Prenosi se da je Enes, radijallahu anhu, kazao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je devu kojoj je bilo ime Adba, kojoj se nije moglo uteći, ili gotovo da joj se nije moglo uteći, pa je došao jedan nomad na mladom devcu i utekao joj. To je muslimanima bilo teško. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je to primijetio i rekao: 'Allah je Sebi uzeo za dužnost da se na ovom svijetu ništa ne uzdiže, a da On to ne spusti.'“ (Buhari)
Sličan hadis bilježi i imam Buhari
Ashabi su smatrali da Poslanikovoj devi ništa ne može ili gotovo da ne može uteći, pa je došao neki beduin čija ju je deva pretekla. To je teško palo ashabima, pa je Poslanik, znajući za ono što je u prsima njihovim, kazao: "Allah je Sebi uzeo za dužnost da se na ovom svijetu ništa ne uzdiže, a da On to ne spusti." Svakom uzdizanju vezanom za ovaj svijet dođe kraj, pa ako se zbog tog uzdizanja javi kod čovjek sopstveno uzdizanje, onda poniženje dođe brže, jer poniženje je vid kazne. A ako ne bude ništa od toga, onda se kad-tad mora spustiti. U riječima: "...na ovom svijetu" dokaz je da ono što se od ahiretskih stvari uzdigne (poput dobrih djela) neće biti poniženo, jer Allah kaže: “Allah će na visoko stepene uzdići one koji vjeruju i one kojima je znanje darovano” (el-Mudžadela, 11). Sve dok su ljudi u imanu i dok se bave znanjem, Allah ih neće poniziti, nego će im spomen uzdignuti i stepene velike na ahiretu dati.
Džabir, radijallahu 'anhu, pripovijeda: "Kada bismo se (za vrijeme putovanja) popeli na kakav brežuljak (uzvišicu), učili bismo tekbir 'Allahu ekber', a kada bismo sišli u dolinu, učili bismo tesbih 'Subhanallah!'" (Buhari) Ibn Omer, radijallahu 'anhu, prenosi da bi Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve selleme, i njegova vojska, kada bi se na uzvišicu popeli, tekbir donosili, a kada bi se u dolinu spustili, tesbih ("Subhanellah") bi učili. (Ebu Davud, sa senedom koji sahih)
Hadis bilježi imam Buhari - Hadis bilježi Ebu Davud
Tekbir se izgovara prilikom penjanja na uzvišeno mjesto. Uzdizanje je čovjeku drago jer se prilikom toga čovjek čini velikim, i upravo zbog toga kaže se “Allah je najveći”, i time sebe podsjeća na sopstvenu malenkost. Onaj ko osjeti da se uzdiže, treba da se prisjeti Allahove veličine te da je On veći od svega. Treba da ga veliča kako bi mu zahvalio i kako bi mu još više dao iz Svoga obilja. Tesbih odnosno riječi “subhanallah” izgovaraju se prilikom spuštanja jer je nisko mjesto prostor gdje se osjeća suženost, pa je tesbih propisan, jer on je uzrok spasa, kao što se spominje u kazivanju o Junusu koji je Allaha slavio u tminama pa je spašen. Spuštanje aludira na nizinu i vid poniženja, pa se kaže “subhanallah”, tj. Allah je daleko i čist od bilo kakvog poniženja, jer On je iznad svega. Jedno od pohvalnih djela koje su činili Poslanik i ashabi jeste da prilikom penjanja kažu: “Allahu ekber”, a kada se spuste u neku dolinu kažu “subhanallah”. Također se prilikom podizanja aviona treba donijeti tekbir, a prilikom spuštanja tesbih, jer je razlika između dizanja u zrak i spuštanja na zemlju.
Od Alije, radijallahu 'anhu, se prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu 'aleji ve sellem, da je rekao: "Kada musliman jutrom obiđe muslimana, blagosilja ga (dovu mu uči) sedamdeset hiljada meleka sve dok ne omrkne, a ako ga obiđe uveče blagosilja ga sedamdeset hiljada meleka sve do jutra, i ima bašču u Džennetu."
Hadis bilježi Ibn Madže - Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi Ebu Davud - Hadis bilježi imam Ahmed
Ovaj hadis ukazuje da kada čovjek posjeti bolesnog muslimana biva u džennetskim vrtovima i velikoj Allahovoj blagodati, što ukazuje na vrijednost posjete bolesnika. Ako je to učinio jutrom ima tu nagradu, a i ako to učini navečer, ima tu nagradu. Pogledati: Šerhu rijadis-salihin, 4/471-472.
