Hadeeth Cards

Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way

About Hedayat Browse Cards

All

Abdullah b. Amr, radijallahu anhuma, rekao je: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: 'Najbolji drug kod Allaha Uzvišenog jest onaj koji je najbolji prema svome drugu, a najbolji komšija kod Allaha Uzvišenog jest onaj koji je najbolji prema svome komšiji."

Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi imam Ahmed - Hadis bilježi Darimi line

Najbolji drug, tj. na najvećem stpenu i sa najvećom nagradom kod Allaha Uzvišenog jest onaj koji najviše koristi svome prijatelju. Isto tako, najbolji komšija kod Allaha Uzvišenog jest onaj koji najviše koristi svome komšiji.

Ebu Safvan, Abdullah ibn Busr el-Eslemi, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: „Najbolji čovjek je onaj koji dugo živi i stalno dobra djela radi.“ (Bilježi ga Tirmizi i kaže da je hasen)

Hadis bilježi Tirmizi - Hadis bilježi imam Ahmed - Hadis bilježi Darimi line

Značenje hadisa: Što čovjek više živi u pokornosti sve je bliži Allahu, jer svako djelo koje uradi sve ga više približava Allahu i zato su najbolji oni koji dugo žive i dobra djela čine. Dug život bez dobrih djela nije blagodat za čovjeka, nego zlo, kao što se navodi u drugom hadisu da je najbolji onaj ko dugo živi i čini dobra djela, a da je najgori onaj ko dugo živi a čini loša djela. Hadis bilježe Ebu Davud i Tirmizi, a ispravnim ga ocjenjuje Albani u Sahihu-t-Tirmizi, 5/330., br. 2330. Allah Uzvišeni kaže: "Neka nikako ne misle nevjernici da je dobro za njih to što im dajemo dug život. Mi im ga dajemo samo zato da što više ogreznu u grijehu; njih čeka sramna patnja." (Ali Imran, 178) Allah Uzvišeni nevjernicima daje dug život, opskrbu, zdravlje, potomstvo, žene, ali to je samo zlo za njih, jer će time samo povećati svoje grijehe. Et-Tibi veli: "Vrijeme je poput glavnice imetka koju posjeduje trgovac i zato treba da ga iskoristi kako bi nešto zaradio. Što je glavnica imetka veća i zarada je veća. Onaj ko nastavi da ga koristi, uspjet će, ako izgubi glavnicu, neće ništa zaraditi i doživjet će gubitak."

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Možda baš onaj čupavi i prašnjavi čovjek, kojeg ljudi tjeraju od svojih vrata – kada bi nešto zatražio od Allaha, On bi mu to uslišao."

رواه مسلم

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da među ljudima ima onih čija je kosa zamršena i prašnjava, koju ne češljaju niti često peru, pa nemaju ugleda među ljudima – ljudi ih potiskuju s vrata svojih kuća, odbijaju ih, preziru i potcjenjuju. Međutim, takav čovjek, ako bi se zakleo Allahom da će se nešto desiti, Allah bi to učinio, iz počasti prema njemu, kao odgovor na njegovu dovu i kako njegova zakletva ne bi bila lažna. To je dokaz njegove čestitosti i velikog ugleda kod Allaha, iako ga ljudi omalovažavaju.

Aiša, radijallahu 'anha, kazuje: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, čuo je glas parničara na vratima. Podigli su svoje glasove, i kada bi jedan od njih dvojice tražio od drugog da mu smanji štogod (od duga) i ublaži (uvjete plaćanja), on odgovaraše: 'Allaha mi, neću (to) učiniti!' Tada je izašao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 'Gdje je onaj što se toliko zaklinjaše Allahom da neće učiniti dobročinstvo?' ' Ja sam (tu), Allahov Poslaniče! Neka postupi onako kako mu je draže (lakše).’“

Muttefekun alejh line

Značenje hadisa: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vesellem, čuo je glas dva parničara na vratima. Uzdigli su svoje glasove, tako da ih je Poslanik čuo u svojoj kući. Jedan od njih dvojice tražio je od drugog da mu smanji štogod (od duga) i ublaži (uvjete plaćanja), on odgovaraše: 'Allaha mi, neću (to) učiniti!' Tada je izašao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: 'Gdje je onaj što se toliko zaklinjaše Allahom, da neće učiniti dobročinstvo?' ' Ja sam (tu), Allahov Poslaniče! On ima pravo što mu je od toga draže', tj. ili da mu oprosti nešto ili da budem blag prema njemu. U predaji kod Ahmeda ( 24405.) i Ibn Hibbana (5032.) stoji: "Ako hoćeš, oprostiću cijenu onoga što su potrošili (uz to da plate ostatak), a ako hoćeš dozvoliću im da vrate glavnicu imetka koja im je ostala (uz to da plate ono što su potrošili)...", pa je oprostio cijenu onoga što su potrošili. Očigledno je ono što se želi ukazati ovim hadisom: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, trudio se da riješi spor među ljudima, bilo da se dug ili dio duga umanji ili da se olakša. Na ovu temu ima slična predaja koju bilježi Buhari (2424) i Muslim (1558) od Ka'ba b. Malika, radijallahu anhu, da je on imao kod Abdullaha b. Ebu Hadreda Eslemija svoje potraživanje duga, pa ga je presretao i stalno tražio da mu ga vrati. Tako su razgovarajući podigli i svoje glasove kada je pokraj njih prolazio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. On je tada rekao: "O Ka'b!", pokazao mu rukom kao da kaže 'raspolovi!' Tada je (Ka'b) uzeo polovinu duga, a polovinu ostavio. Musliman se mora truditi da radi dobro i da popravlja odnose među ljudima. Kada vidi dvije strane koje su zavađene treba da ih pomiri i među njima izgradi bratske odnose, jer to je veliko dobro i ogromni sevap. Štaviše, to djelo je bolje od dobrovoljnog posta, namaza i sadake. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: "Hoćete li da vam kažem šta je bolje od (dobrovoljnih) posta, namaza i sadake.” Rekli su: “Da Allahov Poslaniče, a on je kazao: ‘Popravljanje odnosa među ljudima.’" (Ebu Davud, 4919., a ispravim ga ocijenio Albani u Sahih Suneni Ebi Davud, br. 4919.)

Usame, radijallahu 'anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve selleme, rekao: "Stao sam na vrata Dženneta te primijetih da su većina onih koji su u njega već bili ušli, siromasi, a bogataši još napolju čekaju da im se dozvoli ulazak, izuzev što su džehenemlije već odvedene u Džehennem. Stao sam i na vrata Džehennema, i primijetih da su u njemu većinom žene."

Muttefekun alejh line

Najviše će u Džennet ulaziti siromašni i nevoljnici. Razlog tome jeste što oni nemaju imetka i neće detaljno polagati račun i zbog toga Allah će im nadoknaditi ono što nisu imali na dunjaluku. Oni koji su bogati biće zaustavljeni radi detaljnog polaganja računa za svoj imetak i uživanje na dunjaluku i udovoljavanje prohtjevima. Za halal će polagati račun, a za haram će biti kažnjeni, dok će siromašni biti oslobođeni ovoga. Najviše će u Vatru ulaziti žene zbog svoje nezahvalnosti mužu.

Mikdad, radijallahu 'anhu, u podužem hadisu veli: „Davali smo Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, njegov dio mlijeka koji mu je pripadao. On bi dolazio noću, i nazvao bi selam koji ne bi probudio spavača, a čuo bi ga budni. Jedne prilike dođe Allahov Poslanik i nazva selam kao što ga je prije nazivao.“

Hadis bilježi imam Muslim line

Kada bi Mikdad i oni koji su bili sa njim pomuzli ovce i popili svoj dio, ostavljali bi jedan dio Poslaniku, sallalallahu alejhi ve sellem, kako bi ga popio. Kada bi im Poslanik došao po noći, a oni bi spavali, nazvao bi im selam umjerenim glasom, tako da ne probudi spavača, a čuo bi ga onaj ko je budan.

Od Sa'da b. Ebi Vekkasa, radijallahu anh, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Zar neko od vas nije u stanju da svakog dana zaradi hiljadu dobrih djela?" Jedan od prisutnh je upitao: "Kako će zaraditi hiljadu dobrih djela?", "Neka slavi Allaha stotinu puta (riječima: subhanallah), biće mu upisano hiljadu dobrih djela, ili izbrisano hiljadu loših djela.", odgovorio je.

Hadis bilježi imam Muslim line

Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je upitao: "Zar ne može jedan od vas svakog dana da postigne hiljadu dobrih djela?" Upitao je jedan od prisutnih: "Kako čovjek može da postigne hiljadu dobrih djela s lahkoćom?" Odgovorio je: "Neka kaže 'Subhanallah' stotinu puta, biće mu upisano hiljadu dobrih djela, jer jedno dobro djelo se nagrađuje deset puta, i biće mu izbrisano hiljadu loših djela."

Od 'Amra ibn 'Aufa el-Ensarija, radijallahu 'anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslao Ebu Ubejdu b. Džerraha u Bahrejn da donese džizju (glavarinu) iz tog područja. Ebu Ubejde je stigao s imetkom iz Bahrejna, te su ensarije čule za dolazak Ebu Ubejde i na sabah-namazu se sreli sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem. Pošto se on okrenuo, oni su došli pred njega. Kad ih je vidio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, osmijehnuo se i rekao: "Mislim da ste čuli da je Ebu Ubejde nešto donio?" "Da.", Allahov Poslaniče, odgovoriše oni, a on reče: "Radujte se i očekujte ono što će vas obradovati. Tako mi Allaha, ja se za vas ne bojim siromaštva, nego se bojim da vam se pruži bogatstvo ovog svijeta, kao što je pruženo onima prije vas, pa da se budete natjecali u njemu kao što su se oni natjecali i ono vas upropasti kao što je upropastilo njih."

Muttefekun alejh line

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, poslao je Ebu 'Ubejdu u Bahrejn kako bi uzeo džizju. Kada se Ebu 'Ubejde vratio sa imetkom, to su čule Ensarije, pa su došle na sabah namaz kako bi se sastali sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem. Kada je Poslanik završio sa namazom, oni su mu prišli, a on se nasmješio, jer je znao da su došli zbog imetka. On im je kazao: "Da niste čuli o dolasku Ebu Ubejde iz Bahrejna?" Oni rekoše: "Jesmo, o Allahov Poslaniče, pa smo došli da uzmemo svoj udio." Tada im je Poslanik kazao da se za njih ne boji siromaštva, jer je siromašan u većini slučajeva bliži istini od bogatog, nego da se boji za njih da im se ne otvore vrata dunjaluka, pa da se počnu natjecati u sticanju imetka, tako da tada čovjeku neće biti dovoljno ono što mu dođe, nego će željeti još više, bez obzira na koji način došao do toga i neće paziti da li je halal ili haram. Nema sumnje da je ovakvo natjecanje pokuđeno i da čovjeka udaljava od Ahireta, i da ga vodi u propast kao što su propali i oni prije.

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Allahu moj, nema pravog života osim ahiretskog."

Muttefekun alejh line

Lijep, sretan i ugodan je samo život na Onome svijetu, dok je ovaj svijet, bez obzira koliko bio lijep, prolazan.