Hadeeth Cards

Da'wa cards that highlight great meanings from the noble prophetic hadiths in a simple style and attractive display that helps the Muslim to have a deeper understanding of his religion in an easy way

About Hedayat Browse Cards

All

Ubejde ibn Es-Samit, radijallahu anhu, koji je prisustvovao Bici na Bedru i bio jedan od učesnika na sastanku na Akabi, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao, dok je grupa njegovih ashaba sjedila oko njega: "Dajte mi prisegu da nećete Allahu pripisivati sudruga, da nećete krasti, da nećete činiti blud, da nećete ubijati svoju djecu, da nećete posezati za klevetama, čineći to svojim rukama i nogama, i da nećete biti neposlušni u onome što je dobro. Ko od vas ispuni ova obećanja, njegova nagrada je kod Allaha. A ko počini nešto od ovih djela i bude kažnjen na ovome svijetu, neka to smatra svojim iskupom. Međutim, onaj ko počini nešto od ovih djela, a Allah to sakrije od ljudi, prepušten je Allahu: ako želi, oprostit će mu, a ako želi, kaznit će ga." "Mi smo dali prisegu na ovo što je tražio."

متفق عليه

Ubade ibn Es-Samit, radijallahu anhu, koji je prisustvovao velikoj Bici na Bedru i bio jedan od uglednika svoga naroda koji su istupili da daju prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u noći Akabe na Mini — dok je Poslanik još bio u Mekki prije Hidžre u Medinu — prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio među svojim ashabima i zatražio od njih da mu daju prisegu za određene stvari: 1. da ne pripisuju Allahu sudruga u ibadetu, makar to bilo i u najmanjoj mjeri; 2. da ne kradu; 3. da ne čine razvrat bluda; 4. da ne ubijaju svoju djecu — ni mušku iz straha od siromaštva, niti žensku iz straha od sramote; 5. da ne iznose laži koje sami izmišljaju svojim rukama i nogama, jer većina djela se čini njima, iako u tome mogu učestvovati i ostali dijelovi tijela (pa se spominju ruke i noge a misli se na samog čovjeka, tj. nemojte činiti nikakve potvore); 6. da ne budu neposlušni Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u onome što je dobro i ispravno. Ko od njih ostane vjeran obećanju i pridržava se toga, njegova nagrada će biti kod Allaha. A ko učini nešto od onoga što je spomenuto — osim širka — i bude kažnjen na ovom svijetu primjenom zakonske kazne, to će mu biti iskupljenje i grijeh će biti otklonjen. Onaj ko učini nešto od toga, a Allah ga sakrije, njegov slučaj se prepušta Allahu; ako želi, oprostit će mu, a ako želi, kaznit će ga. Na to su svi prisutni dali svoju prisegu.

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Islam je počeo na pojedincima i ponovo će se vratiti kao što je počeo — na pojedince. Pa blago tim pojedincima."

رواه مسلم

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da je islam započeo kao ljudima strana i nepoznata stvar, među nekolicinom pojedinaca, te da će se ponovo vratiti kao nešto strano s malobrojnim pojedincima koji ga prakticiraju, kao što je to bilo na početku. Pa blago tim pojedincima, i oni će ostvariti sreću i radost.

Sehl b. Sa'd, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Čuvajte se grijeha koje ljudi potcjenjuju, jer njihov primjer jeste poput ljudi koji odsjednu u neku dolinu, pa počnu skupljati granu po granu, sve dok ne sakupe dovoljno drva da ispeku svoj hljeb. I doista prepuštanje malim grijesima i njihovo gomilanje, može uništiti onoga ko ih čini."

رواه أحمد

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio je na olahko shvatanje činjenja malih grijeha i na njihovo gomilanje, jer njihova ukupnost može dovesti do propasti. Kao primjer naveo je narod koji se spustio u dolinu i svaki od njih donio po mali komad drveta, dok zajedno nisu sakupili dovoljno drva da ispeku svoj hljeb. Isto tako, ako se čovjek prepusti malim grijesima, ne pokaje se za njih ili mu Allah ne oprosti, oni ga mogu uništiti.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: ”Zaista sam poslan da usavršim plemenite ćudi kod ljudi.”

رواه البخاري في الأدب المفرد وأحمد والبيهقي line

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da ga je Allah, dž.š., poslao kako bi upotpunio karakterne osobine. Poslan je da upotpuni ono što su prethodni poslanici donijeli, nadopunjujući dobre osobine koje su Arapi već posjedovali. Oni su voljeli dobro, mrzili zlo, bili ljudi časti, plemenitosti i hrabrosti. Međutim, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslan je da upotpuni njihove nedostatke u moralu, poput hvalisanja porijeklom, oholosti i omalovažavanja siromašnih itd.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Rekao je Allah Uzvišeni: 'Sin Adema me vrijeđa, psuje vrijeme, a Ja sam vrijeme. U Mojim rukama je vlast, Ja mijenjam noć i dan.'"

متفق عليه

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da Allah Uzvišeni, kaže u hadisu kudsijju da Ga čovjek vrijeđa i umanjuje Njegovu veličinu kada psuje i kudi vrijeme u trenutku nesreća i nevolja; jer je On, jedini, Onaj Koji upravlja svim događajima. Vrijeđati vrijeme znači vrijeđati Allaha, jer je vrijeme samo Allahovo stvorenje, podloženo Njegovoj volji, i u njemu se dešavaju svi događaji po Allahovoj naredbi.

Od Ebu Rukajje, Temima ibn Eusa ed-Darija, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Ova vjera je savjet/iskren odnos." Upitali smo: "Za koga?" Rekao je: "Za Allaha, Njegovu Knjigu, Njegovog Poslanika, za vođe muslimana i za obične ljude."

رواه مسلم

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavijestio je da se vjera temelji na iskrenosti i istini, kako bi se izvršavala onako kako je Allah naredio – potpuno, bez nemara i bez prevare. Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan: "Prema kome je vjera iskren odnos (nasihat)?" Pa je odgovorio: Prvo: Iskren odnos prema Allahu ogleda se u tome da se djela čine iskreno radi Njega, bez ikakve primjese širka; da vjerujemo u Njegov rububijjet (gospodarstvo), uluhijjet (božanstvenost), Njegova lijepa imena i savršene osobine; da veličamo i poštujemo Njegove naredbe, te da pozivamo druge u vjerovanje u Njega. Drugo: Da čvrsto vjerujemo da je Kur’an Allahov govor, Njegova posljednja objavljena Knjiga, i da je dokinuo sve prijašnje objave. Da ga poštujemo i veličamo, učimo kako dolikuje, primjenjujemo njegove jasne propise, a ono što nam je nejasno da prihvatamo s potpunim predanjem, prepuštajući značenje toga Allahu. Da branimo Kur’an od iskrivljenih tumačenja, poučavamo se njegovim opomenama, širimo njegove znanosti i pozivamo druge da ga slijede. Treće: Iskren odnos prema poslaniku Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, znači da budemo čvrsto ubijeđeni da je on posljednji Allahov poslanik, da potvrđujemo istinitost svega s čim je došao, da se pokoravamo njegovim naredbama i klonimo onoga što je zabranio. Da činimo ibadet Allahu samo na način koji nam je on prenio. Da mu iskazujemo poštovanje kakvo mu dolikuje. Da širimo njegov poziv, prenosimo njegovu vjeru i branimo ga od svih neistina i optužbi. Četvrto: Iskren odnos i prema vođama muslimana podrazumijeva da im budemo podrška u dobru i istini, da im ne osporavamo vlast, te da ih slušamo i pokoravamo im se u onome što je u skladu s poslušnošću Allahu. Peto: Iskren odnos prema običnim ljudima obuhvata činjenje dobročinstva prema njima, da im ne nanosimo štetu, te da s njima sarađujemo u dobru i bogobojaznosti.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Na svaki ljudski zglob, svaki dan u kojem Sunce izađe, ima (daje se) milostinja: ako dvojicu pomiriš, to ti je sadaka; ako nekom pomogneš da na konja uzjaše, ili mu pomogneš da prtljag na konja natovari, i to je sadaka; lijepa riječ je sadaka; svaki korak koji načiniš radi namaza je sadaka; da s puta ukloniš ono što prolaznike uznemirava i smeta im, i to je sadaka."

رواه البخاري ومسلم line

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojašnjava da svaki punoljetni musliman svakog dana treba dati sadaku za svaki zglob u njegovom tijelu kao dobrovoljni čin zahvalnosti Allahu Uzvišenom na zdravlju i zato što mu je podario zglobove kojima može obavljati različite pokrete poput savijanja i ispravljanja. U hadisu je pojašnjeno da je sadaka svaki oblik dobročinstva i da nije ograničena samo na davanje imetka. Primjeri tome su sljedeći: Sadaka je popraviti odnos među zavađenima; sadaka je pomoći onome ko nije u stanju da se popne na jahalicu, ili da natovari stvari; sadaka je svaka lijepa riječ poput: zikra, dove, selama i tome slično; sadaka je svaki korak kojim se korača s ciljem obavljanja namaza; te je i sadaka da se ukloni s puta sve što smeta prolaznicima.

Ubade b. es-Samit, radijallahu ’anhu, je rekao: "Dali smo prisegu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ćemo slušati i biti pokorni bilo nam lahko ili teško, bilo nam duši drago ili mrsko, čak i ako stanje bude nauštrb nas, da se nećemo boriti protiv naših nadležnih, te da ćemo govoriti istinu gdje god se nalazili i da se nećemo bojati ničijeg prijekora radi Allaha."

متفق عليه

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je uzeo prisegu od svojih ashaba da će biti pokorni vladarima u poteškoći i olakšanju, u bogatstvu i siromaštvu, svejedno prijale im njihove naredbe ili ne, pa čak i ako bi vladari sebi prisvojili nešto od javnog dobra. Ashabi su se obavezali da će u svim tim situacijama slušati vladare i biti im pokorni, te da neće dizati ustanak protiv njih jer je u tome veća šteta. Povrh toga, obavezali su se i da će govoriti istinu gdje god se nađu, ne bojeći se prijekora bilo koga.

Od Ummu Seleme, majke pravovjernih, radijallahu anha, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kazao: "Vama će vladati namjesnici koji će činiti dobro i zlo. Onaj ko bude činio dobro, spasit će se kazne kao i onaj ko bude osuđivao zlo, ali problem je u onome ko bude zadovoljan zlom i u tome bude vladare slijedio." Ashabi upitaše: "Hoćemo li se boriti protiv njih?" "Ne, dokle god budu klanjali", odgovori Poslanik.

رواه مسلم

Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, nas obavještava da će nam biti nadređeni neki vladari koje ćemo podržavati u određenim djelima koja će biti u skladu sa šerijatom, te se nećemo slagati sa njima u drugim radi njihovog suprotstavljanja Kur'anu i Sunnetu. Onaj ko bude prezirao loša djela srcem i ne bude u mogućnosti da ih zanegira, biće oslobođen grijeha. Onaj ko bude u prilici da ih zanegira verbalno ili drugačije te tako i uradi, biće lišen grijeha i neće sudjelovati u njima. Međutim, onaj ko se bude slagao sa njima i slijedio ih u tome, nastradat će poput njih. Ashabi su potom upitali Allahovog Poslanika, salallahu alejhi ve sellem: "Zar se nećemo boriti protiv ovakvih vladara?!" Poslanik im je to zabranio dokle god takvi vladari budu obavljali namaz.